Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“ (Svjetska zdravstvena organizacija, 2004). 

Mentalno zdravlje djece je ključni aspekt njihovog ukupnog blagostanja, koji obuhvaća emocionalno, psihološko i socijalno funkcioniranje. Održavanje dobrog mentalnog zdravlja kod djece pomaže im da se suoče s izazovima, grade zdrave odnose i razvijaju pozitivan odnos prema sebi i svijetu oko sebe.

• Utječe na razvoj: Mentalno zdravlje igra ključnu ulogu u razvoju dječjih vještina, ponašanja i samopouzdanja.
• Povezano s uspjehom u školi i životu: Djeca s dobrim mentalnim zdravljem imaju veću vjerojatnost da će postići akademski uspjeh i razviti socijalne vještine.
• Prevencija problema u odrasloj dobi: Pozitivne navike mentalnog zdravlja u djetinjstvu smanjuju rizik od mentalnih bolesti i problema u odrasloj dobi.

• Povlačenje iz socijalnih aktivnosti i igre.
• Stalna tuga, tjeskoba ili razdražljivost.
• Problemi s koncentracijom ili uspjehom u školi.
• Promjene u apetitu, snu ili ponašanju.
• Gubljenje interesa za stvari koje su nekada bile zabavne ili zanimljive
• Izražavanje osjećaja bezvrijednosti ili krivnje.
• Govor o samoozljeđivanju ili samoubojstvu..

1. Otvorena komunikacija:

• Redovito razgovarajte s djecom o njihovim osjećajima, mislima i iskustvima. Stvorite okruženje u kojem se osjećaju sigurno izraziti svoje emocije.

2. Pružanje podrške:

• Pokažite da ste tu za svoju djecu, bez obzira na sve. Pružite im emocionalnu podršku, pohvale i ohrabrenje.

3. Učite ih zdravim načinima nošenja sa stresom:

• Naučite djecu tehnikama opuštanja, poput dubokog disanja, meditacije ili vježbanja. Potičite ih da se bave aktivnostima koje ih opuštaju i čine sretnima.

4. Osigurajte rutinu i strukturu:

• Djeca se osjećaju sigurnije kada imaju predvidivu rutinu. Rutina pomaže u smanjenju stresa i povećava osjećaj kontrole.

5. Potaknite tjelesnu aktivnost:

• Redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na mentalno zdravlje djece. Pomaže u smanjenju stresa i poboljšava raspoloženje.

6. Pazite na ravnotežu:

• Osigurajte ravnotežu između školskih obaveza, slobodnog vremena i vremena za obitelj. Potičite djecu da pronađu hobi koji ih ispunjava.

7. Budite uzor:

• Djeca uče promatrajući odrasle. Pokažite im kako zdravo upravljati stresom i emocijama.

8. Potražite pomoć kada je potrebno:

• Ako primijetite znakove mentalnih poteškoća kod svog djeteta, ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć. Rana intervencija može spriječiti ozbiljnije probleme u budućnosti.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Ako primijetite ozbiljne promjene u ponašanju, raspoloženju ili razmišljanju svog djeteta koje traju duže vrijeme, razgovarajte s pedijatrom, školskim psihologom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Rana podrška i intervencija mogu značajno poboljšati ishode i osigurati zdrav psihološki razvoj djeteta.