Mentalna dobrobit postala je sve važnija tema, osobito među mladima koji se suočavaju s mnogobrojnim izazovima modernog života – od pritisaka u školi, preko društvenih mreža, do odnosa s prijateljima i obitelji. Briga o sebi, ključan je korak u održavanju mentalnog zdravlja.

Evo nekoliko savjeta za mlade koji žele unaprijediti svoju mentalnu dobrobit:

1. Postavljanje granica

Naučiti reći “ne” ponekad je nužno za zaštitu svog mentalnog prostora. Važno je postaviti granice s drugima – bilo da je riječ o prijateljima, obitelji ili obvezama. Ne moraš uvijek biti dostupan ili zadovoljavati tuđa očekivanja.

2. Odmor i spavanje

Nedostatak sna značajno utječe na mentalno zdravlje. Osiguraj si dovoljno odmora, što uključuje redovit i kvalitetan san. Pokušaj razviti rutinu spavanja – odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svakog dana pomoći će tvom tijelu da se oporavi.

3. Zdrava prehrana

Hrana je gorivo za mozak. Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, proteinima i zdravim mastima može poboljšati tvoju koncentraciju i energiju, te pomoći u smanjenju stresa. Izbjegavaj prekomjeran unos šećera i prerađenih namirnica jer mogu utjecati na raspoloženje.

4. Tjelesna aktivnost

Redovito vježbanje, čak i u obliku lagane šetnje, ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Fizička aktivnost pomaže u oslobađanju endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje.

5. Vježbanje mindfulnessa i meditacije

Mindfulness pomaže u smanjenju stresa tako što te uči da živiš u sadašnjem trenutku. Meditacija i tehnike dubokog disanja mogu pomoći da se oslobodiš tjeskobe i da se bolje nosiš s izazovima. Postoje mnoge aplikacije koje nude vođene meditacije, što može biti dobar početak.

6. Povezivanje s drugima

Nije uvijek lako kada se sami pokušavamo nositi sa stresom, zabrinutošću ili tugom. Razgovaraj s prijateljem, roditeljem, učiteljem ili odraslom osobom od povjerenja o tome kako se osjećate i oni će vam možda moći pomoći. Ponekad je dovoljan samo kratki razgovor kako bi se čovjek osjećao bolje.

Ako se osjećate preplavljeno teškim mislima i osjećajima i razmišljate o samoozljeđivanju, obratite se stručnjaku koji će vam pružiti podršku.

Ponekad se možemo osjećati beznadno i razmišljati o tome da se povrijedimo, ili mislimo da život više nije vrijedan življenja. To nije neuobičajeno i nema razloga za stid. Zapamtite: ako se tako osjećate, bitno je razgovarati s osobom od povjerenja ili stručnjakom koji vam može pružiti potrebnu podršku.

7. Ograniči vrijeme na društvenim mrežama

Društvene mreže mogu uzrokovati osjećaj uspoređivanja i nedovoljnosti. Postavi vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža kako bi smanjio stres i tjeskobu koje one mogu izazvati.

8. Postavljanje realnih ciljeva

Postavljanje ciljeva može ti pomoći da osjećaš kontrolu nad svojim životom, ali je važno da ti ciljevi budu realni i dostižni. Kada postigneš male ciljeve, osjećat ćeš se uspješno i motivirano za dalje.

9. Ljubaznost prema samima sebi je važna

Kako god da se trenutačno osjećaš, to je u redu. Kada sami sebi stavljamo pritisak da trebamo uvijek „biti sretni“, „biti pozitivni“ ili „biti produktivni“, to može dovesti do toga da se osjećamo loše. Umjesto toga, ako primijetiš da nisi najbolje, pokušaj si reći: „Osjećam zabrinutost i strah, ali to ne znači da se ne snalazim u tome.“, „Trenutno mi je teško, u redu je biti uzrujan.“, „Osjećam se_________, i to je u redu.“, ili sam/a smisli nešto što ti odgovara.

10. Prakticiranje zahvalnosti

Uzimanje vremena za razmišljanje o stvarima na kojima si zahvalan može ti pomoći da promijeniš perspektivu. Pisanje dnevnika zahvalnosti može pomoći u smanjenju negativnih misli i poboljšanju općeg zadovoljstva životom.

11. Razvijanje hobija

Posvećivanje vremena stvarima u kojima uživaš, bilo da se radi o čitanju, crtanju, glazbi ili nekoj sportskoj aktivnosti, može biti odličan način za opuštanje i ispunjavanje svog vremena na pozitivan način.

12. Upravljanje stresom

Razvijanje vještina upravljanja stresom ključ je očuvanja mentalnog zdravlja. Tehnike kao što su disanje, istezanje, pa čak i razgovor s prijateljem mogu pomoći u smanjenju stresa i napetosti u svakodnevnom životu.

13. Traženje pomoći

Ako osjetiš da se suočavaš s previše stresa ili neugodnih emocija, nije sramota potražiti stručnu pomoć. Razgovor sa školskim psihologom ili pedagogom može ti pomoći da se nosiš s teškim emocijama i izazovima.

Neki znakovi upozorenja koji pokazuju da ćete možda trebati potražiti pomoć uključuju:

• Ne možete spavati noću ili zaspite, ali se često budite.
• Osjećate smanjenje razine energije i/ili motivacije.
• Vaš način prehrane se promijenio: ili ste izgubili apetit ili se ne možete zaustaviti u prejedanju.
• Stalno se osjećate nervozno, pod stresom ili ste zabrinuti.
• Koristite alkohol ili drogu.
• Često iznenada osjetite paniku. Možda vam se čini da ne možete disati ili da vam srce lupa. Koliko god se pokušavali smiriti, ne možete se opustiti.
• Doživljavate nasilje ili zlostavljanje.
• Osjećate da život više nije vrijedan življenja i razmišljate o tome da si napravite nešto nažao ili osjećate da biste željeli samo zaspati i ne probuditi se.

Ako se tako osjećaš, važno je dobiti dodatnu podršku stručnjaka, čak i ako ti je teško o tome razgovarati ili podijeliti s nekim kako se osjećaš. Zatraži pomoć što prije kako bi bio/bila siguran/na.

Literatura: https://www.unicef.org/croatia/mentalna-dobrobit-briga-o-sebi