Što je alkohol i zašto je važno znati kako utječe na tebe?

Što je alkohol i zašto je važno znati kako utječe na tebe?

Alkohol je tvar koja se nalazi u pićima poput piva, vina i žestokih pića. Iako ga odrasli ponekad piju, važno je da djeca i mladi znaju da alkohol može biti štetan, osobito za njihova tijela i mozak koji se još uvijek razvijaju.

Kako alkohol utječe na mozak mladih?

Mozak je jedan od najvažnijih dijelova našeg tijela. Pomaže nam razmišljati, pamtiti, učiti i donositi odluke. Ali, kada pijemo alkohol, osobito dok smo još djeca ili tinejdžeri, on može jako utjecati na to kako naš mozak radi i razvija se.

1. Mozak se još razvija

Vaš mozak raste i mijenja se sve do sredine 20-ih godina, a najviše promjena događa se tijekom tinejdžerskih godina. To znači da sve što radite tijekom tog razdoblja – kao što je učenje, bavljenje sportom i razvijanje društvenih vještina – pomaže vašem mozgu da postane jači i sposobniji.

Ako pijete alkohol dok se vaš mozak još razvija, možete ga usporiti ili čak oštetiti. Znanstvenici su otkrili da mozak djece i tinejdžera koji piju alkohol nije tako dobar u učenju novih stvari i pamćenju kao kod onih koji ne piju.

2. Alkohol usporava rad mozga

Alkohol djeluje kao depresor, što znači da usporava rad mozga. Kada pijete alkohol, može vam se činiti da je sve usporeno:

  • Reakcije su sporije: Ako se, na primjer, igrate ili sudjelujete u nekoj aktivnosti koja zahtijeva brze reakcije, alkohol će usporiti vašu sposobnost da brzo reagirate.
  • Teže je razmišljati jasno: Kada je netko pod utjecajem alkohola, teže mu je donijeti dobre odluke. Možda neće razumjeti posljedice svojih postupaka, što može dovesti do opasnih situacija.
  • Lošije pamćenje: Alkohol utječe na dio mozga zvan hipokampus, koji je zadužen za pamćenje. Ako često pijete alkohol, možete imati problema s pamćenjem stvari koje učite, a to može utjecati na vaš školski uspjeh.

3. Rizik od oštećenja mozga

Osim što alkohol usporava mozak, on također može prouzročiti trajna oštećenja. Redovito konzumiranje alkohola može smanjiti veličinu mozga i uništiti moždane stanice koje su važne za različite funkcije, kao što su koncentracija, učenje i donošenje odluka. Oštećenje mozga može biti trajno, što znači da se ne može popraviti ni kad osoba prestane piti.

4. Problemi s kontrolom emocija

Mozak je također odgovoran za kontrolu naših osjećaja. U tinejdžerskim godinama emocije su često snažne, a alkohol može pogoršati stvari:

  • Prejake emocije: Alkohol može pojačati osjećaje poput ljutnje, tuge ili zbunjenosti. To znači da osoba pod utjecajem alkohola može reagirati previše emocionalno u situacijama gdje bi inače ostala smirena.
  • Teško kontroliranje ponašanja: Mladi pod utjecajem alkohola mogu raditi stvari koje inače ne bi, poput svađanja s prijateljima, obitelji ili čak nasilnog ponašanja.

5. Loše donošenje odluka

Jedan od najvažnijih dijelova mozga, prefrontalni korteks, zadužen je za donošenje odluka i planiranje budućnosti. Ovaj dio mozga je jedan od zadnjih koji se potpuno razvije, a alkohol ga može ozbiljno omesti. To znači da mladi koji piju alkohol mogu donijeti loše odluke poput:

  • Ulaženja u rizične situacije (poput opasnih izazova ili sukoba),
  • Donošenja loših odluka u društvenim situacijama,
  • Zanemarivanja školskih obaveza.

6. Alkohol povećava rizik od ovisnosti

Mozak mladih osoba je osjetljiviji na razvoj ovisnosti nego kod odraslih. Ako mlada osoba počne piti alkohol u ranoj dobi, veća je šansa da će razviti ovisnost o alkoholu kasnije u životu. Ovisnost znači da osoba osjeća potrebu da stalno pije alkohol, čak i kada zna da joj to šteti. Ovisnost može ozbiljno poremetiti život, zdravlje i odnose s drugim ljudima.

Kako reći "NE" alkoholu?

Reći “ne” alkoholu može biti teško, osobito ako ste u situaciji gdje drugi vršnjaci ili odrasli to nude. Važno je imati nekoliko strategija koje vam mogu pomoći da se nosite s tim i ostanete sigurni. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da odlučno odbijete alkohol:

1. Budite samopouzdani i čvrsti

Ako vas netko pita da pijete alkohol, najvažnija stvar je biti siguran u svoju odluku. Dobar način da se izbjegne pritisak je reći “ne” s puno samopouzdanja, jasno i odlučno. Na primjer:

  • “Ne, hvala, ne želim piti alkohol.”
  • “Ne pijem, to mi nije potrebno.”

2. Objasnite svoj razlog

Nije uvijek nužno objašnjavati zašto odbijate alkohol, ali ako želite, možete reći nešto što odražava vaše osobne vrijednosti i prioritete. Na primjer:

  • “Ne pijem jer želim biti zdrav/a.”
  • “Moj mozak još uvijek raste, i ne želim mu štetiti.”
  • “Radije ostajem trijezan/a jer želim imati kontrolu nad situacijom.”

3. Ponudite alternativu

Ako se osjećate nelagodno zbog toga što odbijate alkohol, možete predložiti neku drugu zabavu koja ne uključuje alkohol. Na primjer:

  • “Radije bih pio sok/limunadu.”
  • “Možemo se zabaviti na drugačiji način, to mi je bolje.”

4. Ostanite ustrajni

Neki ljudi mogu pokušati nagovarati ili vas nagovarati da promijenite mišljenje. Ako je to slučaj, budite ustrajni i ponovite svoj odgovor. Ponekad ćete morati reći “ne” nekoliko puta. Na primjer:

  • “Ne, stvarno ne želim piti.”
  • “Znam da mi to neće biti dobro, pa ću radije reći ne.”

5. Koristite humor

Ponekad možete koristiti humor kako biste ublažili situaciju i olakšali odbijanje. To može smanjiti napetost i učiniti vas manje pod stresom. Na primjer:

  • “Ne pijem, moj mozak je već dovoljno lud!”
  • “Pivo? Ne, hvala, bolje mi ide limunada!”

6. Okrenite se i otiđite

Ako osjećate da vas netko i dalje pritiska ili neugodno nudi alkohol, možete jednostavno promijeniti temu razgovora ili se povući iz situacije. Na primjer:

  • “Ne želim to, idući put se vidimo!”
  • “Idem razgovarati s nekim drugim.”

7. Pronađite podršku

Ponekad je lakše reći “ne” ako imate prijatelje ili osobe u okolini koje također odbijaju alkohol. Ako svi oko vas podržavaju vaše odluke, lakše je ostati dosljedan i osjetiti se sigurno. Ako osjetite da ste pod previše pritiska, možete se obratiti odrasloj osobi kojoj vjerujete (učitelju, roditeljima, školskom pedagogu).

8. Zapamti svoje ciljeve

Svi imamo vlastite ciljeve i snove. Sjetite se da alkohol može ometati te ciljeve, bilo da se radi o zdravlju, školskim uspjesima, sportskim postignućima ili odnosima s prijateljima. Odbijanje alkohola može biti način da ostanete usmjereni na ono što vam je najvažnije.

Reći "ne" alkoholu nije uvijek lako, ali je uvijek najbolji izbor za vaše zdravlje i dobrobit. Najvažnija stvar je da budete sigurni u svoju odluku, da budete čvrsti i da nikada ne dopuštate da vas netko nagovara na nešto što nije u skladu s vašim uvjerenjima. Uvijek imate pravo reći "ne" i brinuti se za sebe.

Što učiniti ako netko u tvojoj okolini pije alkohol?

Ako primijetiš da netko pije alkohol, osobito ako je to netko tko ne bi smio (kao prijatelj ili član obitelji), najbolje je potražiti pomoć. Možeš se obratiti odrasloj osobi kojoj vjeruješ, poput roditelja, učitelja, školskog pedagoga ili psihologa. Oni će znati kako vam pomoći i što napraviti u toj situaciji.

Alkohol može izgledati kao nešto bezazleno jer ga neki odrasli piju, ali važno je zapamtiti da je posebno štetan za djecu i tinejdžere. Uvijek je važno brinuti o svom zdravlju, donositi pametne odluke i znati kako reći “ne” stvarima koje ti mogu naštetiti.

Mnemotehnike: kako lakše pamtiti gradivo?

Mnemotehnike: kako lakše pamtiti gradivo?

Otkrijte Snagu Učenja

Mnemotehnike: Ključ za Brže Pamćenje

Drage učenice i učenici, sigurno vam se već dogodilo da pokušavate zapamtiti hrpu informacija za školu i pitate se kako sve to može stati u vaš mozak. Srećom, postoje trikovi koji vam mogu pomoći da lakše pamtite i učite – ti se trikovi zovu mnemotehnike. U ovom članku saznat ćete što su mnemotehnike, kako ih koristiti i zašto su korisne.

Što Su Mnemotehnike?

Mnemotehnike su metode koje pomažu našem mozgu da lakše pamti informacije. Riječ “mnemotehnika” dolazi od grčke riječi “mneme”, što znači sjećanje. Ove tehnike koriste različite načine, poput stvaranja asocijacija, smišljanja priča ili stvaranja slika u našoj glavi, kako bi nam olakšale pamćenje gradiva. Ove metode čine učenje zabavnim i omogućuju brže i dugotrajnije pamćenje. 

Primjeri mnemotehnika

AKRONIMI

Akronimi su riječi koje stvaramo od početnih slova više pojmova. Na primjer, ako učite strane jezike, možda ste čuli za akronim VUK – to je način na koji pamtimo osobine imenica u njemačkom jeziku (V = velika slova, U = uvijek član, K = kasnije). Također, akronimi se koriste i u matematici, povijesti i mnogim drugim predmetima.

Slikovne asocijacije

Ako vam je teško zapamtiti apstraktne pojmove, pokušajte ih povezati s nečim što lako možete vizualizirati. Na primjer, ako trebate zapamtiti da je Mount Everest najviši vrh na svijetu, možete ga zamisliti kao ogroman toranj sladoleda koji doseže do oblaka!

RIMOVANJE I PJESMICE

Rime nam pomažu da lakše pamtimo jer stvaraju ritam u učenju. Možete osmisliti kratku pjesmicu ili rimu koja uključuje informacije koje morate zapamtiti. Na primjer, za pamtiti redoslijed planeta u Sunčevom sustavu možete smisliti rečenicu poput: “Moja Vrhunska Majka Jela Svoje Uobičajene Novogodišnje Krafne”, gdje svako početno slovo predstavlja jedan planet (Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun).

Mentalne (UMNE) mape

Mentalne mape su vizualni alati koji vam pomažu organizirati informacije. Na sredinu papira stavite glavnu temu, a oko nje crtate grane s ključnim pojmovima. Na primjer, ako učite o životinjama, u sredinu stavite riječ “Životinje”, a oko nje crtate grane poput “Sisavci”, “Ptice”, “Ribe”, itd. Tako ćete lakše povezivati informacije.

Metoda lokacije (rimska soba)

Ova metoda je vrlo stara i koristi se još od vremena Rimljana. Ideja je da zamislite neko mjesto koje dobro poznajete, poput svoje sobe, i da različite informacije “stavite” na različite dijelove tog mjesta. Prvo, zamisli omiljenu lokaciju, npr. svoju sobu. Zatim prepoznaj ključne točke unutar tog prostora i potrudi se da ih zamisliš s maksimalnom jasnoćom i detaljima; na primjer, zamisli ulazna vrata, televizor, krevet, stol i ostale značajne elemente. Svaku informaciju koju želiš zapamtiti poveži s jednom od tih ključnih točaka, jer je ovo najvažniji korak: “smjestiti” ono što trebaš zapamtiti u različitim dijelovima prostora, po jedan predmet za svaku zonu. Sljedeće, prođi mentalno kroz tu lokaciju, zamišljajući kako uzimaš svaki od tih predmeta jedan po jedan, redoslijedom u kojem ste ih “smjestio/la”. Pažljivo se fokusiraj na to da se zaista vidiš kako to radiš. Ponavljaj ovo mentalno putovanje koliko god puta je potrebno.

Prednosti Korištenja

Zašto Koristiti Mnemotehnike

Poboljšano Pamćenje

Mnemotehnike olakšavaju pamćenje složenih informacija kroz vizualne i asocijativne tehnike.

Učinkovitije Učenje

Učenje postaje brže i zabavnije kada koristimo kreativne metode pamćenja.

Veća Kreativnost

Potiču kreativno razmišljanje i omogućuju prilagodbu tehnika osobnim preferencijama.

Ušteda Vremena

Brže usvajanje informacija smanjuje vrijeme potrebno za učenje.

Zabavno Učenje

Učenje kroz igre i priče čini proces zanimljivijim i motivirajućim.

Bolje Povezivanje Informacija

Omogućuje lakše povezivanje i razumijevanje različitih pojmova.

KAKO POČETI?

1

Izbor tehnike

Odaberite tehniku koja vam odgovara – ne moraju sve tehnike biti korisne za svakoga. Isprobajte nekoliko različitih tehnika i vidite koja vam najviše pomaže.

2

REDOVITA VJEŽBA

Kao i kod bilo koje vještine, što više koristite mnemotehnike, bit ćete bolji u tome. Počnite s manjim zadacima, poput pamćenja liste pojmova, i postupno prelazite na složenije informacije.

3

Budite kreativni

slobodno prilagodite tehnike svojim interesima i mašti! Na primjer, ako volite igrice, možete zamisliti likove iz igrica kako vam pomažu u učenju.

Zaključno

Mnemotehnike su odličan način da učite brže, učinkovitije i zabavnije. Uz malo mašte i kreativnosti, moći ćete bez problema pamtiti gradivo iz škole i impresionirati svoje učitelje i prijatelje. Sjetite se, učenje može biti igra – samo trebate pronaći prave trikove koji će vam pomoći da pobjedite! Sretno s učenjem!

Ljutnja

Ljutnja

Što je ljutnja?

Ljutnja je emocija koju svi ponekad osjećamo, bez obzira na godine. Ona je normalna reakcija na situacije koje nas uzrujavaju ili kada mislimo da nešto nije pravedno. Možda si se već osjećao/la ljuto kad ti netko uzme nešto bez dopuštenja ili kad se dogodi nešto što ne možeš kontrolirati. Važno je znati da je ljutnja potpuno prirodna emocija, ali isto tako je važno znati kako se s njom nositi.

Kako ljutnja utječe na nas?

Kada smo ljuti, možemo osjetiti promjene u tijelu. Možda srce brže kuca, dlanovi nam se znoje, a mišići postaju napeti. Ponekad možemo osjećati potrebu da vičemo ili udaramo, ali važno je razumjeti da je takvo ponašanje često štetno. Naši postupci kada smo ljuti mogu povrijediti druge ili nas same. Zbog toga je važno naučiti kontrolirati svoju ljutnju i pronaći načine kako se smiriti.

U ljutnji je teško bistro razmišljati, jer je fokus uglavnom na izvor ljutnje, a manje na okolnosti i posljedice.

    Kako se nositi s ljutnjom?

    Evo nekoliko savjeta koji ti mogu pomoći kad osjetiš ljutnju:

    Duboko udahni

    Kada primijetiš da si ljut/a, zaustavi se na trenutak i duboko udahni nekoliko puta. To ti može pomoći da se smiriš i bolje razmisliš o tome što se događa.

    Razgovaraj o svojim osjećajima

    Umjesto da vrištiš ili se ljutiš, pokušaj reći što te uzrujalo. Primjerice, možeš reći: “Osjećam se ljutito jer mislim da nije pravedno…” Na taj način, drugi će te bolje razumjeti.

    Udalji se

    Ako osjetiš da bi mogao/la izgubiti kontrolu, pokušaj se nakratko udaljiti od situacije. Otiđi u drugu prostoriju, prošetaj ili uzmi nekoliko minuta za sebe.

    Pronađi način za opuštanje

    Svatko ima različite načine kako se opustiti. Neki vole slušati glazbu, crtati, igrati se ili čitati knjige. Pronađi nešto što ti pomaže smiriti se kad si ljut/a.

    Vježbaj rješavanje problema

    Kad se suočiš s problemom koji te ljuti, pokušaj razmisliti kako ga možeš riješiti umjesto da se fokusiraš na ljutnju. Postavljanje ciljeva i razmišljanje o rješenjima često može pomoći.

    Ljutnja je osjećaj koji je dio svakodnevnog života. Ona nam može pomoći da prepoznamo kad nešto nije u redu ili kad trebamo braniti svoje stavove. Umjesto da je potiskujemo ili dopuštamo da izmakne kontroli, trebamo naučiti kako je prepoznati i izraziti na pravi način. 

    Zapamti, svi se ponekad ljutimo, i to je u redu. Sljedeći put kad osjetiš ljutnju, sjeti se ovih savjeta i pokušaj ih primijeniti. S vremenom ćeš postati bolji/a u kontroliranju svoje ljutnje, što će ti pomoći da se osjećaš bolje i riješiš probleme na miran način.

    Ako ti je teško nositi se s ljutnjom, uvijek možeš potražiti pomoć učitelja, roditelja ili školskog psihologa. Oni su tu da ti pomognu razumjeti svoje osjećaje i naučiti te kako se nositi s njima.

    Ograničavajuća uvjerenja: kako te sprječavaju da ostvariš svoje ciljeve

    Ograničavajuća uvjerenja: kako te sprječavaju da ostvariš svoje ciljeve

    Jesi li ikada pomislio/la: „Nisam dovoljno dobar/ra za to“ ili „Što ako ne uspijem?“? Ako jesi, nisi jedini/a. Mnogi tinejdžeri, baš kao i odrasli, suočavaju se s onim što nazivamo ograničavajućim uvjerenjima. To su misli ili stavovi koji nas sprječavaju da napredujemo i ostvarimo svoje ciljeve. No, dobra vijest je da možeš naučiti prepoznati i promijeniti ta uvjerenja!

    Ograničavajuća uvjerenja su negativne misli ili uvjerenja o sebi koja nas sputavaju u postizanju onoga što želimo. Ta uvjerenja često dolaze iz prošlih iskustava, utjecaja okoline ili od očekivanja društva.

    Evo nekoliko primjera ograničavajućih uvjerenja koja možda već imaš:

    • „Nisam dovoljno pametan/na da položim ovaj ispit.“
    • „Nikada neću biti dobar/ra u sportu.“
    • „Ako pokušam i ne uspijem, svi će me ismijavati.“
    • „Ne zaslužujem da me ljudi vole.”

    Ovakva uvjerenja mogu te spriječiti da se trudiš, da riskiraš i da se suočiš s novim izazovima. Što ih više ponavljaš, to više vjeruješ u njih, što može imati negativan učinak na tvoje samopouzdanje i uspjeh.

    Kako nastaju ograničavajuća uvjerenja?

    Ograničavajuća uvjerenja često dolaze iz nekoliko izvora:

    1. Odgoj i obitelj: Ako si odrastao/la slušajući negativne komentare poput „Ti to ne možeš“ ili „To nije za tebe“, možda si razvio/la uvjerenje da nisi sposoban/na za velike stvari.

    2. Iskustva iz prošlosti: Neuspjeh u nekom trenutku, poput lošeg rezultata na testu ili promašaja na utakmici, može te navesti da povjeruješ da nisi dovoljno dobar/ra u nečemu, iako je to bio samo trenutak, a ne tvoj stvarni potencijal.

    3. Društvo i mediji: Često nam društvo postavlja nerealne standarde o tome kako bismo trebali izgledati, ponašati se ili što bismo trebali postići. Kad mislimo da ne zadovoljavamo te standarde, osjećamo se manje vrijednima.

    Kako prepoznati ograničavajuća uvjerenja?

    Prvi korak u oslobađanju od ograničavajućih uvjerenja je prepoznati ih. Evo kako možeš početi:

    1. Obrati pozornost na svoje misli: Zapiši negativne misli koje ti prolaze kroz glavu. Na primjer, ako razmišljaš o novom izazovu, poput govora pred razredom, zapitaj se: „Što si govorim? Bojim li se neuspjeha?“. Tvoje misli mogu otkriti koja uvjerenja te koče.

    2. Pitaj se: je li ovo stvarno istina?: Često naše negativne misli nisu utemeljene na stvarnosti. Ako misliš „Nikada neću biti dobar u matematici“, pitaj se: „Zbog čega to mislim?“. Možda si jednom dobio/la lošu ocjenu, ali to ne znači da nikada nećeš uspjeti.

    3. Kako ovo uvjerenje utječe na mene? Razmisli kako to ograničavajuće uvjerenje mijenja tvoje ponašanje. Sprječava li te da probaš nove stvari ili da učiš i napreduješ? Prepoznaj koje ti misli stoje na putu do uspjeha.

    Kako se osloboditi ograničavajućih uvjerenja?

    Nakon što prepoznaš svoja ograničavajuća uvjerenja, sljedeći je korak raditi na tome da ih zamijeniš pozitivnim i podržavajućim mislima.

    Evo nekoliko tehnika koje ti mogu pomoći:

    1. Zamijeni negativne misli pozitivnima: Svaki put kad uhvatiš sebe da misliš nešto negativno, pokušaj to preoblikovati. Na primjer, umjesto „Nisam dobar u tome“, reci „Mogu postati bolji uz vježbu“. Pozitivna samopričanja mogu promijeniti tvoj pogled na stvari.

    2. Podsjeti se na svoje uspjehe: Kada te uhvate sumnje, prisjeti se trenutaka kada si bio uspješan. Možda si već jednom pobijedio strah ili savladao neki teški zadatak. To će ti pomoći da shvatiš kako si sposoban prevladati prepreke.

    3. Vizualiziraj uspjeh: Zamisliti sebe kako uspijevaš može pomoći da promijeniš svoj način razmišljanja. Ako si zabrinut zbog javnog nastupa, zamisli sebe kako samouvjereno i uspješno govoriš pred publikom.

    4. Okruži se pozitivnim ljudima: Prijatelji i obitelj koji te podržavaju mogu ti pomoći da lakše prebrodiš sumnje. Oni te mogu ohrabriti kad osjećaš da nisi dovoljno dobar ili kad se bojiš neuspjeha.

    Zašto je važno osloboditi se ograničavajućih uvjerenja?

    Kada se oslobodiš ograničavajućih uvjerenja, postaješ otvoreniji/a prema novim iskustvima, učenju i rastu. Umjesto da izbjegavaš izazove, počinješ ih gledati kao prilike za napredak. Osim toga, tvoj život postaje ispunjeniji i sretniji jer se više ne bojiš neuspjeha ili toga što će drugi misliti o tebi.

    Tvoj potencijal je neograničen, ali da bi ga ostvario/la, moraš prestati sam/a sebe sputavati. Uvjerenja koja imaš o sebi oblikuju tvoje odluke i tvoju budućnost, pa zašto ne bi izabrao/la ona koja te podržavaju i guraju prema naprijed?

    Ograničavajuća uvjerenja su samo misli, a ne činjenice. Imaš moć promijeniti način na koji razmišljaš i osloboditi se tih misli koje te sputavaju. Kroz samosvijest, pozitivan stav i podršku okoline, možeš početi vjerovati u sebe i svoje sposobnosti. Nikad ne zaboravi – ti si sposoban/na postići velike stvari!

    Povezani članci

    Related

    Mentalna dobrobit – briga o sebi

    Mentalna dobrobit – briga o sebi

    Mentalna dobrobit postala je sve važnija tema, osobito među mladima koji se suočavaju s mnogobrojnim izazovima modernog života – od pritisaka u školi, preko društvenih mreža, do odnosa s prijateljima i obitelji. Briga o sebi, ključan je korak u održavanju mentalnog zdravlja.

    Evo nekoliko savjeta za mlade koji žele unaprijediti svoju mentalnu dobrobit:

    1. Postavljanje granica

    Naučiti reći “ne” ponekad je nužno za zaštitu svog mentalnog prostora. Važno je postaviti granice s drugima – bilo da je riječ o prijateljima, obitelji ili obvezama. Ne moraš uvijek biti dostupan ili zadovoljavati tuđa očekivanja.

    2. Odmor i spavanje

    Nedostatak sna značajno utječe na mentalno zdravlje. Osiguraj si dovoljno odmora, što uključuje redovit i kvalitetan san. Pokušaj razviti rutinu spavanja – odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svakog dana pomoći će tvom tijelu da se oporavi.

    3. Zdrava prehrana

    Hrana je gorivo za mozak. Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, proteinima i zdravim mastima može poboljšati tvoju koncentraciju i energiju, te pomoći u smanjenju stresa. Izbjegavaj prekomjeran unos šećera i prerađenih namirnica jer mogu utjecati na raspoloženje.

    4. Tjelesna aktivnost

    Redovito vježbanje, čak i u obliku lagane šetnje, ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Fizička aktivnost pomaže u oslobađanju endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje.

    5. Vježbanje mindfulnessa i meditacije

    Mindfulness pomaže u smanjenju stresa tako što te uči da živiš u sadašnjem trenutku. Meditacija i tehnike dubokog disanja mogu pomoći da se oslobodiš tjeskobe i da se bolje nosiš s izazovima. Postoje mnoge aplikacije koje nude vođene meditacije, što može biti dobar početak.

    6. Povezivanje s drugima

    Nije uvijek lako kada se sami pokušavamo nositi sa stresom, zabrinutošću ili tugom. Razgovaraj s prijateljem, roditeljem, učiteljem ili odraslom osobom od povjerenja o tome kako se osjećate i oni će vam možda moći pomoći. Ponekad je dovoljan samo kratki razgovor kako bi se čovjek osjećao bolje.

    Ako se osjećate preplavljeno teškim mislima i osjećajima i razmišljate o samoozljeđivanju, obratite se stručnjaku koji će vam pružiti podršku.

    Ponekad se možemo osjećati beznadno i razmišljati o tome da se povrijedimo, ili mislimo da život više nije vrijedan življenja. To nije neuobičajeno i nema razloga za stid. Zapamtite: ako se tako osjećate, bitno je razgovarati s osobom od povjerenja ili stručnjakom koji vam može pružiti potrebnu podršku.

    7. Ograniči vrijeme na društvenim mrežama

    Društvene mreže mogu uzrokovati osjećaj uspoređivanja i nedovoljnosti. Postavi vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža kako bi smanjio stres i tjeskobu koje one mogu izazvati.

    8. Postavljanje realnih ciljeva

    Postavljanje ciljeva može ti pomoći da osjećaš kontrolu nad svojim životom, ali je važno da ti ciljevi budu realni i dostižni. Kada postigneš male ciljeve, osjećat ćeš se uspješno i motivirano za dalje.

    9. Ljubaznost prema samima sebi je važna

    Kako god da se trenutačno osjećaš, to je u redu. Kada sami sebi stavljamo pritisak da trebamo uvijek „biti sretni“, „biti pozitivni“ ili „biti produktivni“, to može dovesti do toga da se osjećamo loše. Umjesto toga, ako primijetiš da nisi najbolje, pokušaj si reći: „Osjećam zabrinutost i strah, ali to ne znači da se ne snalazim u tome.“, „Trenutno mi je teško, u redu je biti uzrujan.“, „Osjećam se_________, i to je u redu.“, ili sam/a smisli nešto što ti odgovara.

    10. Prakticiranje zahvalnosti

    Uzimanje vremena za razmišljanje o stvarima na kojima si zahvalan može ti pomoći da promijeniš perspektivu. Pisanje dnevnika zahvalnosti može pomoći u smanjenju negativnih misli i poboljšanju općeg zadovoljstva životom.

    11. Razvijanje hobija

    Posvećivanje vremena stvarima u kojima uživaš, bilo da se radi o čitanju, crtanju, glazbi ili nekoj sportskoj aktivnosti, može biti odličan način za opuštanje i ispunjavanje svog vremena na pozitivan način.

    12. Upravljanje stresom

    Razvijanje vještina upravljanja stresom ključ je očuvanja mentalnog zdravlja. Tehnike kao što su disanje, istezanje, pa čak i razgovor s prijateljem mogu pomoći u smanjenju stresa i napetosti u svakodnevnom životu.

    13. Traženje pomoći

    Ako osjetiš da se suočavaš s previše stresa ili neugodnih emocija, nije sramota potražiti stručnu pomoć. Razgovor sa školskim psihologom ili pedagogom može ti pomoći da se nosiš s teškim emocijama i izazovima.

    Neki znakovi upozorenja koji pokazuju da ćete možda trebati potražiti pomoć uključuju:

    • Ne možete spavati noću ili zaspite, ali se često budite.
    • Osjećate smanjenje razine energije i/ili motivacije.
    • Vaš način prehrane se promijenio: ili ste izgubili apetit ili se ne možete zaustaviti u prejedanju.
    • Stalno se osjećate nervozno, pod stresom ili ste zabrinuti.
    • Koristite alkohol ili drogu.
    • Često iznenada osjetite paniku. Možda vam se čini da ne možete disati ili da vam srce lupa. Koliko god se pokušavali smiriti, ne možete se opustiti.
    • Doživljavate nasilje ili zlostavljanje.
    • Osjećate da život više nije vrijedan življenja i razmišljate o tome da si napravite nešto nažao ili osjećate da biste željeli samo zaspati i ne probuditi se.

    Ako se tako osjećaš, važno je dobiti dodatnu podršku stručnjaka, čak i ako ti je teško o tome razgovarati ili podijeliti s nekim kako se osjećaš. Zatraži pomoć što prije kako bi bio/bila siguran/na.

     

    Literatura: https://www.unicef.org/croatia/mentalna-dobrobit-briga-o-sebi

     

    Na ovom popisu nalaze se kontakti organizacija, institucija i udruga kojima se možeš obratiti za podršku i pomoć. 

    Online platforma s korisnim i provjerenim psihoedukativnim sadržajima i savjetima za suočavanje s različitim svakodnevnim teškoćama.
    WEB
    Zajedničkim snagama, stručnom podrškom i kvalitetnim informacijama preveniramo i ulažemo u mentalno zdravlje dostupno na “klik”.
    WEB
    Platforma kojoj je cilj otvaranje virtualnog prostora za mlade (ali i za ostale generacije) – prostora unutar kojega mogu detektirati i definirati vlastite probleme, identificirati se s drugima i njihovim poteškoćama i pukotinama kao i otvoriti mogućnost za lijepljenje i zacjeljenje.  
    WEB
    https://pukotine.hr/

    Adresa područne službe:
    Dr. Filipa Potrebice 2, Požega

    Radno vrijeme:
    Od 7,00 do 15,00 h i jedan dan u tjednu poslijepodne

    Telefoni:
    034 276 162

    E-mail:
    oc-pozega@obiteljski.hr

    Briga o sebi nije luksuz, već nužnost. Kao mlada osoba, suočavaš se s brojnim pritiscima, ali usvajanje ovih savjeta može ti pomoći da razviješ zdrave navike koje će podržati tvoju mentalnu dobrobit sada i u budućnosti. Najvažnije je da se prisjetiš da tvoje mentalno zdravlje treba biti prioritet.

    Skip to content