Sigurnost na internetu – savjeti za roditelje

Sigurnost na internetu
Zaštitite svoje dijete u digitalnom svijetu
Upoznajte se s ključnim smjernicama za sigurnu i odgovornu upotrebu interneta među djecom. Naučite kako postaviti pravila koja će ih zaštititi od potencijalnih opasnosti.
Zaštita osobnih podataka
Zašto je važno čuvati osobne informacije
Dijeljenje osobnih informacija s nepoznatim osobama na internetu može biti opasno. Djeca trebaju znati da njihovo ime, adresa ili škola nisu informacije koje bi trebali dijeliti bez nadzora.Ove informacije mogu biti zloupotrijebljene, stoga je važno educirati ih o sigurnom ponašanju online.
Pravila dijeljenja sadržaja
Dijeljenje slika i videa na internetu može imati trajne posljedice. Djeca trebaju biti svjesna da jednom kada nešto podijele, gube kontrolu nad tim sadržajem. Uvijek je najbolje konzultirati roditelje prije objavljivanja bilo kakvih privatnih informacija.
Objavljivanje na društvenim mrežama zahtijeva dodatni oprez. Djeca trebaju razumjeti da sve što objave može biti dostupno široj javnosti, čak i ako su postavke privatnosti uključene. Razgovarajte s njima o mogućim posljedicama i potaknite ih na promišljeno dijeljenje.
Naučite dijete da ne dijeli slike, videozapise ili bilo kakve osobne informacije bez vašeg odobrenja. Razgovarajte o rizicima slanja privatnih fotografija čak i poznatim osobama.
Ako dijete koristi društvene mreže, postavite pravilo da prvo mora provjeriti sa vama prije nego što objavi bilo što javno. Također ih potaknite da razmisle o dugoročnim posljedicama onoga što objavljuju.
Tehnička rješenja za sigurnost
Održavanje sigurnosti uz tehnologiju

Uz pravila i smjernice, postoji niz tehničkih rješenja koja vam mogu pomoći u provođenju pravila:
- Aplikacije za roditeljsku zaštitu: ovi alati omogućuju roditeljima da prate online aktivnosti djeteta, ograniče vrijeme provedeno na internetu, blokiraju neprimjeren sadržaj i prate s kim dijete komunicira.
- Sigurnosne postavke uređaja: provjerite sigurnosne postavke na uređajima koje dijete koristi, kao što su računala, tableti i pametni telefoni. Omogućite sigurno pretraživanje i postavite lozinke na kupnje unutar aplikacija.
Razumijevanje pravila
Zašto su pravila važna
Pravila korištenja interneta nisu samo ograničenja, već služe kao zaštita za djecu. Objašnjavanje razloga iza pravila ključno je za njihovo poštivanje. Djeca trebaju razumjeti kako pravila štite njihovu privatnost i sigurnost, te kako mogu spriječiti opasnosti poput krađe identiteta ili cyberbullyinga. Razgovarajte s djecom o važnosti sigurnosti na internetu i kako pravila pomažu u izbjegavanju neugodnih situacija. Davanjem konkretnih primjera, roditelji mogu pomoći djeci da shvate ozbiljnost i važnost sigurnog ponašanja online.
Osim toga, važno je potaknuti djecu da razmišljaju o dugoročnim posljedicama svojih online aktivnosti. Svaka objava ili dijeljenje sadržaja može ostaviti trajni digitalni otisak. Stoga je od ključne važnosti da djeca nauče procijeniti što je prikladno dijeliti, a što ne. Ova svijest pomaže u izgradnji odgovornog i sigurnog pristupa internetu.
Postavljanje jasnih pravila i smjernica za korištenje interneta kod djece
1. Odredite vrijeme korištenja interneta
Količina vremena koje djeca provode online izravno utječe na njihovo ponašanje i dobrobit. Previše vremena na internetu može dovesti do problema poput ovisnosti o igricama, izloženosti neprimjerenom sadržaju ili zapostavljanja školskih obaveza. Evo nekoliko smjernica za postavljanje vremenskih ograničenja:
- Starosna prilagodba: Razmislite o dobi vašeg djeteta. Na primjer, mlađa djeca (6-10 godina) mogu imati ograničeno vrijeme korištenja interneta na 30-60 minuta dnevno, dok stariji učenici osnovne škole (11-14 godina) mogu imati više slobode, ali još uvijek s kontrolom, primjerice 1-2 sata dnevno.
- Raspodjela vremena: Osim ukupnog vremena, važno je usmjeriti djecu prema ravnoteži između obrazovnih i zabavnih aktivnosti na internetu. Na primjer, neka djeca provedu određeno vrijeme u obrazovnim aplikacijama ili čitanju, a ostatak vremena mogu posvetiti igranju ili gledanju videozapisa.
- “Offline” vrijeme: Potaknite dijete na redovne pauze od tehnologije. Uvedite pravilo da nakon određenog vremena na internetu (npr. 30 minuta), slijedi pauza od 15 minuta. Također, preporučuje se da barem sat vremena prije spavanja ne koriste ekrane.
2. Ograničite vrste aktivnosti
S obzirom na širok raspon aktivnosti dostupnih na internetu, roditelji trebaju jasno definirati koje vrste aktivnosti su dozvoljene, a koje nisu. Ovo uključuje:
- Društvene mreže: Ovisno o dobi, razmotrite treba li vaše dijete uopće imati pristup društvenim mrežama. Mnogi stručnjaci preporučuju da mlađa djeca ne koriste društvene mreže sve dok ne postignu određenu dobnu zrelost. Ako dijete ima profil na društvenim mrežama, neka bude privatno i neka roditelji imaju pristup.
- Igre: Postavite pravila o vrstama igara koje dijete smije igrati. Osigurajte da su igre primjerene dobi te da nemaju neprimjeren sadržaj poput nasilja. Također, možete ograničiti vrijeme koje dijete provodi igrajući igre, na primjer, dopuštajući igranje samo vikendom ili u određenim satima tijekom tjedna.
- Obrazovne aktivnosti: Potaknite dijete da koristi internet za učenje i istraživanje novih interesa. Uvedite pravilo da prije nego što se uključe u zabavne aktivnosti, moraju prvo provesti neko vrijeme u obrazovnim aplikacijama, čitanju ili istraživanju tema koje ih zanimaju.
3. Pravila o komunikaciji s drugima online
Djeca često ne razumiju rizike povezane s komuniciranjem s nepoznatim osobama na internetu. Postavljanje jasnih pravila o tome s kime smiju komunicirati važno je za njihovu sigurnost:
- Ne komuniciraj s nepoznatima: Naučite dijete da nikada ne smije odgovarati na poruke od nepoznatih osoba, bilo da se radi o e-mailu, chatu u igri ili društvenim mrežama.
- Prijavi neugodne situacije: Potaknite dijete da vam odmah kaže ako naiđe na nešto što ih uznemirava ili ako ih netko kontaktira na neprimjeren način.
- Osobni podaci: Naučite djecu da nikada ne smiju dijeliti osobne informacije (ime, adresu, školu, broj telefona) s nepoznatim osobama na internetu, čak ni u igrama.
Pravila koja rastu s djetetom
Kako djeca odrastaju, pravila korištenja interneta trebaju se prilagođavati njihovoj zrelosti i potrebama. Starija djeca mogu zaslužiti više slobode, ali uz stalni nadzor i vođenje. Redovno pregledavanje i prilagođavanje pravila osigurava da ostanu relevantna i učinkovita. Ovaj pristup omogućuje djeci da razvijaju zdrave navike korištenja interneta, dok ih roditelji i dalje štite od potencijalnih opasnosti.
Prilagodba pravila također uključuje razgovor s djecom o njihovim iskustvima i izazovima na internetu. Ovaj dijalog pomaže roditeljima da bolje razumiju digitalni svijet u kojem njihova djeca žive i da prilagode pravila kako bi bila u skladu s novim tehnologijama i trendovima. Na taj način, pravila ostaju relevantna i korisna, pružajući djeci sigurnost i slobodu potrebnu za istraživanje interneta.
Na kraju, važno je da roditelji budu otvoreni za promjene i spremni prilagoditi pravila kako bi odgovarala individualnim potrebama svakog djeteta. Ovaj fleksibilan pristup osigurava da pravila ne budu samo set ograničenja, već alat za učenje i razvoj odgovornog ponašanja na internetu.
Plan upisa u 1. razred
Upisi u prvi razred osnovne škole za školsku godinu 2025./2026. i ove će se godine provoditi elektroničkim putem, korištenjem Nacionalnog informacijskog sustava upisa u osnovne škole.
Preko poveznice https://osnovne.e-upisi.hr/ moći ćete podnijeti prijavu za upis svoga djeteta u 1. razred osnovne škole. Sustavu ćete moći pristupiti u rokovima koji su navedeni u privitku.
Za ostale informacije, termine testiranja u školi, liječničkih pregleda i laboratorijskih pretraga, pratite mrežne stranice škole kojoj dijete pripada prema upisnom području.

Kako razgovarati s djecom o teškim temama?
Zašto je važno razgovarati s djecom?
Otvorena komunikacija s djecom o teškim temama ključna je za njihov emocionalni i socijalni razvoj. Kada djeca osjećaju da mogu slobodno razgovarati o svojim osjećajima i pitanjima, razvijaju bolju emocionalnu inteligenciju i samopouzdanje. Takvi razgovori pomažu djeci da se osjećaju sigurnije i podržanije, što pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje i odnose s drugima.
1. Budite iskreni, ali prilagodite sadržaj dobi djeteta
- Manja djeca ne trebaju sve detalje, već jednostavne informacije koje im pomažu razumjeti situaciju. Na primjer, možete reći: “Dogodio se strašan događaj i neki ljudi su povrijeđeni. No, odrasli se trude da svi budu sigurni.”
- Starija djeca mogu bolje razumjeti kompleksnije informacije, pa možete objasniti situaciju detaljnije, ali i dalje na način koji neće izazvati strah ili osjećaj preopterećenosti.
2. Slušajte njihove osjećaje
Potaknite djecu da izraze kako se osjećaju. Mogu biti zbunjeni, uplašeni ili ljuti. Pitanja poput “Kako se osjećaš zbog onoga što si čuo?” pomažu im da obrade svoje emocije. Važno je priznati njihove osjećaje i pokazati im da je u redu osjećati se tužno ili zabrinuto.
3. Održavajte rutinu
Redovite aktivnosti poput školskih obaveza, igara i hobija mogu pružiti djeci osjećaj sigurnosti i stabilnosti u neizvjesnim vremenima. Rutina im pomaže da shvate da, iako se nešto loše dogodilo, život ide dalje.
4. Osigurajte sigurno okruženje
Djeca moraju osjećati da su sigurna. Možete im objasniti što vi kao odrasla osoba, zajedno s drugima, radite kako biste osigurali njihovu sigurnost, bilo da je riječ o školi, domu ili zajednici.
5. Ne forsirajte razgovor
Svako dijete reagira drugačije. Neka će htjeti odmah razgovarati, dok će druga možda biti povučenija i procesuirati svoje misli kasnije. Važno je da znaju da ste tu za njih kad god budu spremni razgovarati.
6. Koristite kreativne načine za izražavanje
Za mlađu djecu, crtanje, pisanje priča ili igra mogu biti korisni načini da izraze svoje osjećaje o teškoj situaciji. Ovo im daje priliku da kroz igru obrade svoje emocije na način koji im je prirodan.
7. Dajte im osjećaj kontrole
Djeca često osjećaju nemoć u takvim situacijama. Dajte im priliku da na neki način doprinesu ili pomognu, bilo kroz razgovore o tome kako mogu biti ljubazni prema drugima, ili kroz sudjelovanje u zajedničkim akcijama pomoći.
8. Pratite znakove stresa
Djeca mogu različito reagirati na stres – povlačenjem, promjenama u ponašanju ili poteškoćama sa spavanjem. Ako primijetite značajne promjene u ponašanju, razgovor s pedijatrom ili stručnjakom za mentalno zdravlje može biti koristan.
9. Pobrinite se za vlastito mentalno zdravlje
Djeca često primijete kako se odrasli oko njih osjećaju. Ako ste sami uznemireni ili tjeskobni, važno je da pronađete vrijeme za obradu vlastitih osjećaja, bilo kroz razgovor s prijateljima, obitelji ili stručnjakom, kako biste djeci mogli pružiti smirenost i stabilnost.
Ovi pristupi mogu pomoći djeci da bolje razumiju i emocionalno procesuiraju teške teme poput tragedija. Ključ je biti prisutan, pružiti podršku i prilagoditi pristup svakom djetetu posebno.
Korisni resursi
HRABRI TELEFON
HRABRI TELEFON
CENTAR ZA SIGURNIJI INTERNET
SMJERNICE ZA RAZGOVOR S DJECOM O TEŠKIM TEMAMA
UNICEEF
KAKO BITI PODRŠKA DJETETU NAKON TRAGIČNOG DOGAĐAJA
Često postavljana pitanja
Kako započeti razgovor o teškoj temi?
Počnite s pitanjem koje potiče dijete da izrazi svoje misli ili osjećaje. Budite strpljivi i slušajte bez prekidanja.
Što ako dijete ne želi razgovarati?
Poštujte djetetovu potrebu za prostorom, ali ostanite dostupni i pokažite da ste tu kad god bude spremno za razgovor.
Kako objasniti složene teme na jednostavan način?
Koristite jednostavan jezik i primjere iz svakodnevnog života kako biste pomogli djetetu da bolje razumije temu.
Koliko detaljno trebam objasniti tešku temu?
Prilagodite razinu detalja dobi i zrelosti djeteta. Dajte osnovne informacije i potaknite daljnja pitanja.
Kako osigurati da se dijete osjeća sigurno tijekom razgovora?
Stvorite mirno i podržavajuće okruženje, pokažite empatiju i uvjerite dijete da su svi osjećaji valjani.

Disleksija: Vodič za roditelje osnovnoškolaca
Disleksija je neurološki poremećaj koji otežava prepoznavanje slova, riječi i brojeva te njihovo povezivanje sa zvukovima. Djeca s disleksijom mogu imati poteškoće s čitanjem naglas, sporije prepoznaju riječi i često griješe u pravopisu. Zbog toga, ova djeca mogu postati frustrirana i gubiti motivaciju u školi, no uz odgovarajuću podršku, mogu postići izvrsne rezultate.

RANI “SIGNALI” MOGUĆEG RAZVOJA DISLEKSIJE – PREDŠKOLSKA DJECA
SIMPTOMI DISLEKSIJE KOD ŠKOLSKE DJECE
-
Disleksija se može manifestirati kroz različite simptome, a često postaje vidljiva u ranoj osnovnoškolskoj dobi. Evo nekoliko znakova na koje biste trebali obratiti pažnju:
- Problemi s učenjem slova i zvukova: Dijete ima poteškoća s učenjem abecede ili s povezivanjem slova i njihovih zvukova.
- Poteškoće u pisanju: Riječi su često pogrešno napisane, slova su zamijenjena ili okrenuta (primjerice, “b” i “d”) ili izostavljena.
- Sporo i nevoljko čitanje: Dijete čita sporije od svojih vršnjaka, izbjegava čitanje naglas ili ima poteškoća s izgovaranjem nepoznatih riječi.
- Teškoće u praćenju uputa: Dijete može imati problema s pamćenjem više koraka u zadacima ili s razumijevanjem složenijih uputa.
- Nisko samopouzdanje: Djeca s disleksijom često pokazuju znakove niskog samopouzdanja zbog stalnih borbi u učenju, što može dovesti do izbjegavanja školskih obaveza

Kako pomoći djetetu s disleksijom?
Ako primijetite simptome disleksije kod svog djeteta, važno je zatražiti pomoć stručnjaka. Defektolozi, logopedi i psiholozi mogu provesti procjenu i osmisliti odgovarajuće metode rada. Evo nekoliko načina kako možete pomoći djetetu:
-
Prilagođene metode učenja: Djeca s disleksijom često trebaju individualizirane programe koji im pomažu u učenju čitanja i pisanja, poput fonetskih metoda koje pomažu u povezivanju glasova i slova.
-
Upotreba tehnologije: Postoji mnogo digitalnih alata koji olakšavaju učenje djeci s disleksijom, poput softvera za prepoznavanje govora i slušanje audioknjiga.
-
Suradnja sa školom: Ključno je da roditelji surađuju s učiteljima i stručnim suradnicima u školi kako bi se djetetu omogućile prilagodbe, poput dodatnog vremena za pisanje ili korištenja vizualnih materijala umjesto isključivo pisanih.
-
Čitanje kod kuće: Potaknite dijete na čitanje, ali na zabavan i opušten način. Odaberite knjige koje su prilagođene njegovoj razini i interesima.
-
Ohrabrivanje i pohvale: Djeca s disleksijom često se suočavaju s frustracijama. Važno je pohvaliti ih za trud i napredak, umjesto da se fokusirate samo na rezultate.
Savjeti za roditelje
-
Budite strpljivi: Djeci s disleksijom potrebno je više vremena za usvajanje novih vještina, ali uz stalnu podršku mogu napredovati. Ne uspoređujte svoje dijete s drugima i dopustite mu da uči svojim tempom.
-
Ojačajte druge vještine: Potičite dijete da se bavi aktivnostima u kojima može uspjeti i steći samopouzdanje, poput sporta, umjetnosti ili glazbe.
-
Razgovarajte s djetetom o disleksiji: Objasnite djetetu što je disleksija na način koji može razumjeti. Pokažite mu da postoje mnogi uspješni ljudi s disleksijom i potaknite ga da vjeruje u svoje sposobnosti.
Disleksija može biti izazov, ali uz pravovremenu podršku i korištenje adekvatnih metoda učenja, vaše dijete može uspjeti u školi i životu. Disleksija nije prepreka za uspjeh, već samo drugačiji način učenja!

Priprema djeteta za školu
Priprema djeteta za polazak u školu jedan je od ključnih trenutaka u djetetovom razvoju. Ovo je značajna prekretnica, jer ulazak u školu označava početak novog poglavlja u životu, donoseći sa sobom brojne izazove, ali i prilike za rast i učenje. Priprema djeteta za školu ne odnosi se samo na nabavku školskog pribora, već i na emocionalnu, socijalnu i kognitivnu pripremu. Ovaj proces može značajno uticati na djetetov osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te na njegovo kasnije iskustvo u školi. Priprema počinje mnogo prije samog polaska, a roditelji igraju ključnu ulogu u osiguravanju da dijete bude spremno, samopouzdano i uzbuđeno zbog ove nove faze u svom životu. Evo nekoliko savjeta kako to najbolje učiniti:
1. Potičite samostalnost djeteta
Do polaska u školu dijete bi trebalo biti u stanju samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe poput jedenja obroka, obavljanja nužde, odijevanja i obuvanja (vezivanje vezica). Također, važno je da stekne naviku pitati za pojašnjenje kad nešto ne razumije i tražiti pomoć kad ima problem koji ne uspijeva samo riješiti.
2. Razvijajte socijalne vještine djeteta
Privikavati dijete na socijalne interakcije i komunikaciju s drugom djecom i odraslima od velikog je značaja za njegovu prilagodbu školi. U slučaju da je dijete prethodno pohađalo vrtić, dobar dio ovih vještina je vjerojatno već usvojilo, no dodatno će koristiti igranje s vršnjacima u kući ili vani (posebno ako se radi o djeci s kojima će ići u isti razred) i učenje djeteta kako uspostaviti prvi kontakt s drugom osobom (pozdravljanje i upoznavanje) te komunicirati (slušati sugovornika, ne upadati u riječ, postavljati pitanja). Spremnost na dijeljenje (npr. posudba igračaka) i strpljivost u čekanju da dođe na red za nešto uvelike će olakšati sklapanje prijateljstava s drugom djecom.
3. Emocionalna podrška
Razgovarajte o emocijama, pomažite djetetu da prepozna i izrazi svoje emocije. Razgovarajte o strahovima i očekivanjima u vezi sa školom. Redovno hvalite djetetov trud i napredak, kako bi steklo samopouzdanje i osjećaj sigurnosti.
4. Stvorite preduvjete za usvajanje čitanja, pisanja i brojenja
Nije nužno da dijete nauči čitati, pisati ili brojati prije prvog dana škole no svakako je poželjno da ima dobru osnovu za to. Redovito čitanje slikovnica i knjiga kao i zajedničko smišljanje priča omogućava djetetu razvoj vještine slušanja i potiče maštu, a ujedno i obogaćuje njegov rječnik te ga čini zainteresiranijim za ovladavanjem vještine čitanja.
Nizanje perlica, izrezivanje papira škaricama, slaganje kockica, crtanje i bojanje su aktivnosti koje potiču finu motoriku ruke i šake kao i koordinaciju očiju i ruku što je iznimno važno za usvajanje pisanja.
Poželjno je dijete naučiti brojeve do 10 kroz igru npr. tražiti ga da prepozna broj negdje prisutan u njegovom vidokrugu, pjevajući pjesme brojalice i sl.
5. Vježbajte koncentraciju
S obzirom da školski sat traje 45 minuta, a prosječan predškolac može usmjeriti pažnju na istu aktivnost 10 do 15 minuta vježbom je poželjno i moguće to vrijeme produljiti.
Tome će doprinijeti aktivnosti poput: bojanja bojanki, slaganja slagalica (puzzle), precrtavanja predložaka, pronalaženja razlika na sličnim slikama ili skrivenih likova na crtežu, igre memory, pogađanja zagonetki, razvrstavanja objekata po nekim kriterijima (kockica po veličini, kuglica po boji i sl.), dopunjavanja riječi ili dovršavanja rečenica.
Korisno je djetetu dati zadatke poput postavljanja stola ili ga zamoliti da nas na nešto podsjeti u određenom trenutku kao i poticati ga da pažljivo promatra neki događaj pa ga pitati što je uočio/zapamtio. Davanje jednostavnih uputa kako bi dijete nešto samo obavilo također doprinosi jačanju koncentracije.
6. Razgovarajte o školi
Pričajte djetetu o tome što ga sve očekuje u školi. Potičite ga da vas pita sve što ga zanima i odgovorite mu što iskrenije i jednostavnije. Istaknite pozitivne strane, poput novih prijatelja, zanimljivih aktivnosti i učenja novih stvari. Budite entuzijastični čak i ako intimno osjećate zabrinutost i strah kako će se snaći u novim okolnostima.
Svakako posjetite školu prije početka nastave da je dijete vidi iznutra, a ako to nije moguće onda ga barem povedite do školske zgrade (pješke ili automobilom) putem kojim ćete uobičajeno i ići u školu.
Jutarnja rutina za lakšu prilagodbu polaska u školu
Djeca imaju drukčiji pojam o vremenu od odraslih, a nerijetko njihova spontanost i zaigranost ili, pak, pospanost, može dovesti da ujutro imaju drukčije prioritete od vaših što može omesti pravodobno stizanje u školu, ali i podizanje tenzija među ukućanima. Stoga je preporučljivo unaprijed dogovoriti raspored aktivnosti odnosno određena pravila kojih će se svi pridržavati ujutro nakon ustajanja.
Večer prije poželjno je:
– Ukoliko se dijete svaki dan kupa to obaviti prije odlaska na spavanje
– Spremiti školsku torbu (imati na vidljivom mjestu u kući raspored sati po danima) i pripremiti odjeću i obuću za sutra (imajući na umu vremensku prognozu)
– Provjeriti događa li se u školi sutradan nešto posebno što zahtijeva da dijete ponese sa sobom i neku dodatnu opremu ili stvari
– Ukoliko dijete ima običaj nositi u školu nešto za jesti, dogovoriti s djetetom što će to biti za sljedeći dan i sve nekvarljivo (energetske pločice, grickalice, keksi…) staviti u školsku torbu, a voće, sendviče i sl. dodati ujutro prije odlaska iz kuće
– Otići spavati na vrijeme (i svaku večer u približno isto vrijeme) kako bi se dijete odmorilo i naspavalo do jutarnjeg buđenja (ovu je praksu dobro započeti i nekoliko dana ili čak tjedana prije početka škole).
Sve od prethodno navedenoga što vrijedi za djecu, može se primijeniti i na roditelje. Što možete prirediti i napraviti večer prije ne ostavljajte za ujutro.
Ujutro se preporučuje da:
– Djeca samostalno obave sve ono što mogu s obzirom na svoju dob (jutarnja higijena, oblačenje, doručak) dok vi to isto obavljate za sebe
– Dajte im jasne upute što od njih očekujete i pohvalite ih kad surađuju (ako je potrebno, strpljivo više puta ponovite svoje zahtjeve isto jutro ili nekoliko dana zaredom dok im to ne postane rutina)
– Djeca izbjegavaju gledanje televizije i upotrebu računala, laptopa, tableta ili mobitela (Jutro – vrijeme bez ekrana!)
– Potičete dobro raspoloženje i pribjegavate humoru čak i ako niste jutarnji tip kako bi dan svima dobro započeo.
Prvi tjedni u školi
- Dijete dovodite u školu barem 10-15 minuta ranije, a ne u zadnji čas i dolazite po njega u dogovoreno vrijeme, jer mu vaše kašnjenje može stvoriti dodatnu napetost
- Strpljivo saslušajte sve što vam dijete ima za ispričati čak i ako brblja bez kraja i konca te mu postavljajte pitanja o onome što vas zanima vezano uz njegov boravak u školi (no ne pretjerujte da se ne osjeti izbombardirano; dva-tri općenita pitanja bit će sasvim dovoljna)
- Pratite kako se njegove dosadašnje prehrambene navike uklapaju u novi dnevni ritam i treba li ih mijenjati
- Ne očekujte velika postignuća i da će sve odmah ići glatko s usvajanjem gradiva, pisanjem domaćeg rada i slično; važnije je da se dijete dobro osjeća u školi i da s veseljem ide u nju
- Ne zabrinjavajte se ako dijete nije odmah pronašlo najboljeg prijatelja; normalno je da se dijete druži s različitom djecom ili da provodi neko vrijeme i u samostalnoj igri; s vremenom će se iskristalizirati najbolji prijatelji
- Slobodno vrijeme planirajte prema djetetovim potrebama i razini energije – ukoliko vidite da mu treba odmor nakon škole dopustite mu da predahne i samostalno se igra; ne forsirajte druženja s drugom djecom ili aktivnosti koje bi ga mogle dodatno iscrpiti

Izvor: https://budidobro.com/6-ideja-kako-pripremiti-dijete-za-polazak-u-skolu/