Priprema djeteta za polazak u školu jedan je od ključnih trenutaka u djetetovom razvoju. Ovo je značajna prekretnica, jer ulazak u školu označava početak novog poglavlja u životu, donoseći sa sobom brojne izazove, ali i prilike za rast i učenje. Priprema djeteta za školu ne odnosi se samo na nabavku školskog pribora, već i na emocionalnu, socijalnu i kognitivnu pripremu. Ovaj proces može značajno uticati na djetetov osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te na njegovo kasnije iskustvo u školi. Priprema počinje mnogo prije samog polaska, a roditelji igraju ključnu ulogu u osiguravanju da dijete bude spremno, samopouzdano i uzbuđeno zbog ove nove faze u svom životu. Evo nekoliko savjeta kako to najbolje učiniti:

1. Potičite samostalnost djeteta

Do polaska u školu dijete bi trebalo biti u stanju samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe poput jedenja obroka, obavljanja nužde, odijevanja i obuvanja (vezivanje vezica). Također, važno je da stekne naviku pitati za pojašnjenje kad nešto ne razumije i tražiti pomoć kad ima problem koji ne uspijeva samo riješiti.

2. Razvijajte socijalne vještine djeteta

Privikavati dijete na socijalne interakcije i komunikaciju s drugom djecom i odraslima od velikog je značaja za njegovu prilagodbu školi. U slučaju da je dijete prethodno pohađalo vrtić, dobar dio ovih vještina je vjerojatno već usvojilo, no dodatno će koristiti igranje s vršnjacima u kući ili vani (posebno ako se radi o djeci s kojima će ići u isti razred) i učenje djeteta kako uspostaviti prvi kontakt s drugom osobom (pozdravljanje i upoznavanje) te komunicirati (slušati sugovornika, ne upadati u riječ, postavljati pitanja). Spremnost na dijeljenje (npr. posudba igračaka) i strpljivost u čekanju da dođe na red za nešto uvelike će olakšati sklapanje prijateljstava s drugom djecom.

3. Emocionalna podrška

Razgovarajte o emocijama, pomažite djetetu da prepozna i izrazi svoje emocije. Razgovarajte o strahovima i očekivanjima u vezi sa školom. Redovno hvalite djetetov trud i napredak, kako bi steklo samopouzdanje i osjećaj sigurnosti.

4. Stvorite preduvjete za usvajanje čitanja, pisanja i brojenja

Nije nužno da dijete nauči čitati, pisati ili brojati prije prvog dana škole no svakako je poželjno da ima dobru osnovu za to. Redovito čitanje slikovnica i knjiga kao i zajedničko smišljanje priča omogućava djetetu razvoj vještine slušanja i potiče maštu, a ujedno i obogaćuje njegov rječnik te ga čini zainteresiranijim za ovladavanjem vještine čitanja.

Nizanje perlica, izrezivanje papira škaricama, slaganje kockica, crtanje i bojanje su aktivnosti koje potiču finu motoriku ruke i šake kao i koordinaciju očiju i ruku što je iznimno važno za usvajanje pisanja.

Poželjno je dijete naučiti brojeve do 10 kroz igru npr. tražiti ga da prepozna broj negdje prisutan u njegovom vidokrugu, pjevajući pjesme brojalice i sl.

5. Vježbajte koncentraciju

S obzirom da školski sat traje 45 minuta, a prosječan predškolac može usmjeriti pažnju na istu aktivnost 10 do 15 minuta vježbom je poželjno i moguće to vrijeme produljiti.
Tome će doprinijeti aktivnosti poput: bojanja bojanki, slaganja slagalica (puzzle), precrtavanja predložaka, pronalaženja razlika na sličnim slikama ili skrivenih likova na crtežu, igre memory, pogađanja zagonetki, razvrstavanja objekata po nekim kriterijima (kockica po veličini, kuglica po boji i sl.), dopunjavanja riječi ili dovršavanja rečenica.

Korisno je djetetu dati zadatke poput postavljanja stola ili ga zamoliti da nas na nešto podsjeti u određenom trenutku kao i poticati ga da pažljivo promatra neki događaj pa ga pitati što je uočio/zapamtio. Davanje jednostavnih uputa kako bi dijete nešto samo obavilo također doprinosi jačanju koncentracije.

6. Razgovarajte o školi

Pričajte djetetu o tome što ga sve očekuje u školi. Potičite ga da vas pita sve što ga zanima i odgovorite mu što iskrenije i jednostavnije. Istaknite pozitivne strane, poput novih prijatelja, zanimljivih aktivnosti i učenja novih stvari. Budite entuzijastični čak i ako intimno osjećate zabrinutost i strah kako će se snaći u novim okolnostima.

Svakako posjetite školu prije početka nastave da je dijete vidi iznutra, a ako to nije moguće onda ga barem povedite do školske zgrade (pješke ili automobilom) putem kojim ćete uobičajeno i ići u školu.

Jutarnja rutina za lakšu prilagodbu polaska u školu
Djeca imaju drukčiji pojam o vremenu od odraslih, a nerijetko njihova spontanost i zaigranost ili, pak, pospanost, može dovesti da ujutro imaju drukčije prioritete od vaših što može omesti pravodobno stizanje u školu, ali i podizanje tenzija među ukućanima. Stoga je preporučljivo unaprijed dogovoriti raspored aktivnosti odnosno određena pravila kojih će se svi pridržavati ujutro nakon ustajanja.

Večer prije poželjno je:
– Ukoliko se dijete svaki dan kupa to obaviti prije odlaska na spavanje
– Spremiti školsku torbu (imati na vidljivom mjestu u kući raspored sati po danima) i pripremiti odjeću i obuću za sutra (imajući na umu vremensku prognozu)
– Provjeriti događa li se u školi sutradan nešto posebno što zahtijeva da dijete ponese sa sobom i neku dodatnu opremu ili stvari
– Ukoliko dijete ima običaj nositi u školu nešto za jesti, dogovoriti s djetetom što će to biti za sljedeći dan i sve nekvarljivo (energetske pločice, grickalice, keksi…) staviti u školsku torbu, a voće, sendviče i sl. dodati ujutro prije odlaska iz kuće
– Otići spavati na vrijeme (i svaku večer u približno isto vrijeme) kako bi se dijete odmorilo i naspavalo do jutarnjeg buđenja (ovu je praksu dobro započeti i nekoliko dana ili čak tjedana prije početka škole).

Sve od prethodno navedenoga što vrijedi za djecu, može se primijeniti i na roditelje. Što možete prirediti i napraviti večer prije ne ostavljajte za ujutro.

Ujutro se preporučuje da:
– Djeca samostalno obave sve ono što mogu s obzirom na svoju dob (jutarnja higijena, oblačenje, doručak) dok vi to isto obavljate za sebe
– Dajte im jasne upute što od njih očekujete i pohvalite ih kad surađuju (ako je potrebno, strpljivo više puta ponovite svoje zahtjeve isto jutro ili nekoliko dana zaredom dok im to ne postane rutina)
– Djeca izbjegavaju gledanje televizije i upotrebu računala, laptopa, tableta ili mobitela (Jutro – vrijeme bez ekrana!)
– Potičete dobro raspoloženje i pribjegavate humoru čak i ako niste jutarnji tip kako bi dan svima dobro započeo.

Izvor: https://budidobro.com/6-ideja-kako-pripremiti-dijete-za-polazak-u-skolu/

Jasnoća i dosljednost:

• Postavite jasna pravila koja su prikladna za dob djeteta. Objasnite im jednostavno i konkretno što očekujete.
• Budite dosljedni u provođenju granica. Ako granice nisu dosljedne, dijete može postati zbunjeno i teško će ih poštovati

Prilagodljivost:

• Granice trebaju biti fleksibilne i prilagodljive kako dijete raste. Prilagodite pravila djetetovoj dobi, zrelosti i individualnim potrebama.
• S vremenom, kako dijete pokazuje odgovornost, granice mogu biti prilagođene ili proširene.

Razumijevanje i komunikacija:

• Razgovarajte s djetetom o pravilima i objasnite zašto su ona važna. Potaknite ga da postavlja pitanja i izrazi svoje mišljenje.
• Ova komunikacija pomaže djetetu da shvati svrhu granica i da ih lakše prihvati.

Pozitivne posljedice:

• Potičite i nagradite dobro ponašanje. Kada dijete poštuje granice, pohvalite ga i pokažite mu da cijenite njegov trud.
• Pozitivne posljedice mogu uključivati pohvale, dodatne privilegije ili jednostavno priznanje.

Prirodne i logične posljedice:

• Umjesto kažnjavanja, koristite prirodne ili logične posljedice kada dijete prekrši granice. Prirodne posljedice su one koje se automatski događaju zbog djetetovih postupaka, dok su logične posljedice izravno povezane s ponašanjem (npr. gubitak privilegije ako se zlorabi).

Primjerom pokažite granice:

• Budite uzor svojoj djeci. Djeca često uče o granicama promatrajući ponašanje roditelja.
• Ako želite da djeca poštuju pravila, važno je da i sami poštujete granice koje ste postavili.

Situacija: Vrijeme za korištenje ekrana (TV, računalo, tablet, mobitel)

1. Postavljanje granice

Pravila:
“Možeš koristiti tablet jedan sat dnevno nakon što završiš sa svim školskim obavezama. Nakon tog vremena, moramo isključiti uređaje kako bi mogli provesti vrijeme zajedno kao obitelj ili igrati se vani.”

Objašnjenje:
“Važno je da imaš dovoljno vremena za učenje, igru i odmor bez ekrana. Previše vremena provedenog pred ekranom može utjecati na tvoje zdravlje i raspoloženje.”

2. Dosljednost

Provođenje:
Ako dijete pokuša produžiti vrijeme na tabletu, nježno ga podsjetite na pravilo: “Vrijeme za tablet je gotovo. Zajedno smo se dogovorili da koristiš tablet jedan sat dnevno. Sada možemo raditi nešto drugo, kao igrati se ili pročitati knjigu.”

3. Posljedice

Prirodna posljedica:
Ako dijete ne ispoštuje pravilo i koristi tablet dulje od dogovorenog, možete uvesti prirodnu posljedicu, poput smanjenja vremena za korištenje tableta sljedeći dan.

“Nismo se držali pravila o vremenu za tablet, pa ćemo sutra smanjiti vrijeme na 30 minuta. Možemo se zajedno potruditi da idući put ispoštujemo dogovor.”

4. Pohvale za pridržavanje granice

Pozitivno ojačanje:
“Ako se dijete drži dogovora, svakako ga pohvalite: “Jako mi se sviđa što si se pridržavao dogovora o vremenu na tabletu. Sad imamo više vremena za zajedničku igru, i to mi puno znači.”

Ovaj pristup pomaže djetetu da razumije važnost postavljene granice, a istovremeno mu omogućuje da razvije odgovornost i samodisciplinu. Dosljednost, komunikacija i primjena prirodnih posljedica ključni su elementi uspješnog postavljanja granica u odgoju.

• Pozitivno usmjeravanje i pohvale:
  • Potičite dobro ponašanje pohvalama i nagradama. Umjesto da kažnjavate loše ponašanje, usmjerite pažnju na ono što dijete radi ispravno.
  • Pohvalite trud, a ne samo rezultat, kako biste potaknuli djetetovu unutarnju motivaciju.
• Dosljednost i jasne granice:
  • Postavite jasna pravila i granice koje su primjenjive za dob djeteta. Objasnite ih na jednostavan način i budite dosljedni u njihovom provođenju.
  • Djeca se osjećaju sigurnije kada znaju što se od njih očekuje i koje su posljedice njihovih postupaka.
• Prirodne i logične posljedice:
  • Prirodne posljedice su one koje se prirodno događaju kao rezultat djetetovih postupaka (npr. ako ne obuku kaput, osjećat će hladnoću).
  • Logične posljedice su povezane s nepoželjnim ponašanjem (npr. ako dijete prolije mlijeko, mora pomoći očistiti nered).
  • Ove metode pomažu djeci da uče iz svojih pogrešaka na konstruktivan način.
• Vremenski prekid (“Time-out”):
  • Ova tehnika uključuje privremeno udaljavanje djeteta iz situacije u kojoj pokazuje neprimjereno ponašanje kako bi se smirilo i razmislilo o svojim postupcima.
  • Vremenski prekid treba biti kratak, primjerice minuta po godini starosti djeteta, i treba biti praćen razgovorom o tome što se dogodilo.
• Rješavanje problema:
  • Učite djecu kako prepoznati i rješavati sukobe na miran način. Vodite razgovor o mogućim rješenjima i potaknite ih da izraze svoje osjećaje.
  • Pomozite im razumjeti kako njihovo ponašanje utječe na druge i kako mogu popraviti situaciju.
• Modeliranje željenog ponašanja:
  • Budite uzor svom djetetu. Djeca uče gledajući vas, pa je važno pokazivati ponašanje koje želite vidjeti kod njih.
  • Primjerice, ako želite da vaše dijete bude ljubazno, pokazujte ljubaznost u svojim interakcijama s drugima.
• Aktivno slušanje i empatija:
  • Slušajte djetetove osjećaje i potrebe. Pokažite razumijevanje i empatiju za ono što doživljava.
  • Ovaj pristup pomaže u izgradnji snažnog odnosa povjerenja i otvorene komunikacije.
• Razgovor o posljedicama:
  • Objasnite djetetu posljedice njihovih postupaka na način koji mogu razumjeti. Uključite ih u raspravu o tome što bi mogli učiniti drugačije sljedeći put.