Ograničavajuća uvjerenja: kako te sprječavaju da ostvariš svoje ciljeve

Ograničavajuća uvjerenja: kako te sprječavaju da ostvariš svoje ciljeve

Jesi li ikada pomislio/la: „Nisam dovoljno dobar/ra za to“ ili „Što ako ne uspijem?“? Ako jesi, nisi jedini/a. Mnogi tinejdžeri, baš kao i odrasli, suočavaju se s onim što nazivamo ograničavajućim uvjerenjima. To su misli ili stavovi koji nas sprječavaju da napredujemo i ostvarimo svoje ciljeve. No, dobra vijest je da možeš naučiti prepoznati i promijeniti ta uvjerenja!

Ograničavajuća uvjerenja su negativne misli ili uvjerenja o sebi koja nas sputavaju u postizanju onoga što želimo. Ta uvjerenja često dolaze iz prošlih iskustava, utjecaja okoline ili od očekivanja društva.

Evo nekoliko primjera ograničavajućih uvjerenja koja možda već imaš:

  • „Nisam dovoljno pametan/na da položim ovaj ispit.“
  • „Nikada neću biti dobar/ra u sportu.“
  • „Ako pokušam i ne uspijem, svi će me ismijavati.“
  • „Ne zaslužujem da me ljudi vole.”

Ovakva uvjerenja mogu te spriječiti da se trudiš, da riskiraš i da se suočiš s novim izazovima. Što ih više ponavljaš, to više vjeruješ u njih, što može imati negativan učinak na tvoje samopouzdanje i uspjeh.

Kako nastaju ograničavajuća uvjerenja?

Ograničavajuća uvjerenja često dolaze iz nekoliko izvora:

1. Odgoj i obitelj: Ako si odrastao/la slušajući negativne komentare poput „Ti to ne možeš“ ili „To nije za tebe“, možda si razvio/la uvjerenje da nisi sposoban/na za velike stvari.

2. Iskustva iz prošlosti: Neuspjeh u nekom trenutku, poput lošeg rezultata na testu ili promašaja na utakmici, može te navesti da povjeruješ da nisi dovoljno dobar/ra u nečemu, iako je to bio samo trenutak, a ne tvoj stvarni potencijal.

3. Društvo i mediji: Često nam društvo postavlja nerealne standarde o tome kako bismo trebali izgledati, ponašati se ili što bismo trebali postići. Kad mislimo da ne zadovoljavamo te standarde, osjećamo se manje vrijednima.

Kako prepoznati ograničavajuća uvjerenja?

Prvi korak u oslobađanju od ograničavajućih uvjerenja je prepoznati ih. Evo kako možeš početi:

1. Obrati pozornost na svoje misli: Zapiši negativne misli koje ti prolaze kroz glavu. Na primjer, ako razmišljaš o novom izazovu, poput govora pred razredom, zapitaj se: „Što si govorim? Bojim li se neuspjeha?“. Tvoje misli mogu otkriti koja uvjerenja te koče.

2. Pitaj se: je li ovo stvarno istina?: Često naše negativne misli nisu utemeljene na stvarnosti. Ako misliš „Nikada neću biti dobar u matematici“, pitaj se: „Zbog čega to mislim?“. Možda si jednom dobio/la lošu ocjenu, ali to ne znači da nikada nećeš uspjeti.

3. Kako ovo uvjerenje utječe na mene? Razmisli kako to ograničavajuće uvjerenje mijenja tvoje ponašanje. Sprječava li te da probaš nove stvari ili da učiš i napreduješ? Prepoznaj koje ti misli stoje na putu do uspjeha.

Kako se osloboditi ograničavajućih uvjerenja?

Nakon što prepoznaš svoja ograničavajuća uvjerenja, sljedeći je korak raditi na tome da ih zamijeniš pozitivnim i podržavajućim mislima.

Evo nekoliko tehnika koje ti mogu pomoći:

1. Zamijeni negativne misli pozitivnima: Svaki put kad uhvatiš sebe da misliš nešto negativno, pokušaj to preoblikovati. Na primjer, umjesto „Nisam dobar u tome“, reci „Mogu postati bolji uz vježbu“. Pozitivna samopričanja mogu promijeniti tvoj pogled na stvari.

2. Podsjeti se na svoje uspjehe: Kada te uhvate sumnje, prisjeti se trenutaka kada si bio uspješan. Možda si već jednom pobijedio strah ili savladao neki teški zadatak. To će ti pomoći da shvatiš kako si sposoban prevladati prepreke.

3. Vizualiziraj uspjeh: Zamisliti sebe kako uspijevaš može pomoći da promijeniš svoj način razmišljanja. Ako si zabrinut zbog javnog nastupa, zamisli sebe kako samouvjereno i uspješno govoriš pred publikom.

4. Okruži se pozitivnim ljudima: Prijatelji i obitelj koji te podržavaju mogu ti pomoći da lakše prebrodiš sumnje. Oni te mogu ohrabriti kad osjećaš da nisi dovoljno dobar ili kad se bojiš neuspjeha.

Zašto je važno osloboditi se ograničavajućih uvjerenja?

Kada se oslobodiš ograničavajućih uvjerenja, postaješ otvoreniji/a prema novim iskustvima, učenju i rastu. Umjesto da izbjegavaš izazove, počinješ ih gledati kao prilike za napredak. Osim toga, tvoj život postaje ispunjeniji i sretniji jer se više ne bojiš neuspjeha ili toga što će drugi misliti o tebi.

Tvoj potencijal je neograničen, ali da bi ga ostvario/la, moraš prestati sam/a sebe sputavati. Uvjerenja koja imaš o sebi oblikuju tvoje odluke i tvoju budućnost, pa zašto ne bi izabrao/la ona koja te podržavaju i guraju prema naprijed?

Ograničavajuća uvjerenja su samo misli, a ne činjenice. Imaš moć promijeniti način na koji razmišljaš i osloboditi se tih misli koje te sputavaju. Kroz samosvijest, pozitivan stav i podršku okoline, možeš početi vjerovati u sebe i svoje sposobnosti. Nikad ne zaboravi – ti si sposoban/na postići velike stvari!

Povezani članci

Related

Mentalna dobrobit – briga o sebi

Mentalna dobrobit – briga o sebi

Mentalna dobrobit postala je sve važnija tema, osobito među mladima koji se suočavaju s mnogobrojnim izazovima modernog života – od pritisaka u školi, preko društvenih mreža, do odnosa s prijateljima i obitelji. Briga o sebi, ključan je korak u održavanju mentalnog zdravlja.

Evo nekoliko savjeta za mlade koji žele unaprijediti svoju mentalnu dobrobit:

1. Postavljanje granica

Naučiti reći “ne” ponekad je nužno za zaštitu svog mentalnog prostora. Važno je postaviti granice s drugima – bilo da je riječ o prijateljima, obitelji ili obvezama. Ne moraš uvijek biti dostupan ili zadovoljavati tuđa očekivanja.

2. Odmor i spavanje

Nedostatak sna značajno utječe na mentalno zdravlje. Osiguraj si dovoljno odmora, što uključuje redovit i kvalitetan san. Pokušaj razviti rutinu spavanja – odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svakog dana pomoći će tvom tijelu da se oporavi.

3. Zdrava prehrana

Hrana je gorivo za mozak. Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, proteinima i zdravim mastima može poboljšati tvoju koncentraciju i energiju, te pomoći u smanjenju stresa. Izbjegavaj prekomjeran unos šećera i prerađenih namirnica jer mogu utjecati na raspoloženje.

4. Tjelesna aktivnost

Redovito vježbanje, čak i u obliku lagane šetnje, ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Fizička aktivnost pomaže u oslobađanju endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje.

5. Vježbanje mindfulnessa i meditacije

Mindfulness pomaže u smanjenju stresa tako što te uči da živiš u sadašnjem trenutku. Meditacija i tehnike dubokog disanja mogu pomoći da se oslobodiš tjeskobe i da se bolje nosiš s izazovima. Postoje mnoge aplikacije koje nude vođene meditacije, što može biti dobar početak.

6. Povezivanje s drugima

Nije uvijek lako kada se sami pokušavamo nositi sa stresom, zabrinutošću ili tugom. Razgovaraj s prijateljem, roditeljem, učiteljem ili odraslom osobom od povjerenja o tome kako se osjećate i oni će vam možda moći pomoći. Ponekad je dovoljan samo kratki razgovor kako bi se čovjek osjećao bolje.

Ako se osjećate preplavljeno teškim mislima i osjećajima i razmišljate o samoozljeđivanju, obratite se stručnjaku koji će vam pružiti podršku.

Ponekad se možemo osjećati beznadno i razmišljati o tome da se povrijedimo, ili mislimo da život više nije vrijedan življenja. To nije neuobičajeno i nema razloga za stid. Zapamtite: ako se tako osjećate, bitno je razgovarati s osobom od povjerenja ili stručnjakom koji vam može pružiti potrebnu podršku.

7. Ograniči vrijeme na društvenim mrežama

Društvene mreže mogu uzrokovati osjećaj uspoređivanja i nedovoljnosti. Postavi vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža kako bi smanjio stres i tjeskobu koje one mogu izazvati.

8. Postavljanje realnih ciljeva

Postavljanje ciljeva može ti pomoći da osjećaš kontrolu nad svojim životom, ali je važno da ti ciljevi budu realni i dostižni. Kada postigneš male ciljeve, osjećat ćeš se uspješno i motivirano za dalje.

9. Ljubaznost prema samima sebi je važna

Kako god da se trenutačno osjećaš, to je u redu. Kada sami sebi stavljamo pritisak da trebamo uvijek „biti sretni“, „biti pozitivni“ ili „biti produktivni“, to može dovesti do toga da se osjećamo loše. Umjesto toga, ako primijetiš da nisi najbolje, pokušaj si reći: „Osjećam zabrinutost i strah, ali to ne znači da se ne snalazim u tome.“, „Trenutno mi je teško, u redu je biti uzrujan.“, „Osjećam se_________, i to je u redu.“, ili sam/a smisli nešto što ti odgovara.

10. Prakticiranje zahvalnosti

Uzimanje vremena za razmišljanje o stvarima na kojima si zahvalan može ti pomoći da promijeniš perspektivu. Pisanje dnevnika zahvalnosti može pomoći u smanjenju negativnih misli i poboljšanju općeg zadovoljstva životom.

11. Razvijanje hobija

Posvećivanje vremena stvarima u kojima uživaš, bilo da se radi o čitanju, crtanju, glazbi ili nekoj sportskoj aktivnosti, može biti odličan način za opuštanje i ispunjavanje svog vremena na pozitivan način.

12. Upravljanje stresom

Razvijanje vještina upravljanja stresom ključ je očuvanja mentalnog zdravlja. Tehnike kao što su disanje, istezanje, pa čak i razgovor s prijateljem mogu pomoći u smanjenju stresa i napetosti u svakodnevnom životu.

13. Traženje pomoći

Ako osjetiš da se suočavaš s previše stresa ili neugodnih emocija, nije sramota potražiti stručnu pomoć. Razgovor sa školskim psihologom ili pedagogom može ti pomoći da se nosiš s teškim emocijama i izazovima.

Neki znakovi upozorenja koji pokazuju da ćete možda trebati potražiti pomoć uključuju:

  • Ne možete spavati noću ili zaspite, ali se često budite.
  • Osjećate smanjenje razine energije i/ili motivacije.
  • Vaš način prehrane se promijenio: ili ste izgubili apetit ili se ne možete zaustaviti u prejedanju.
  • Stalno se osjećate nervozno, pod stresom ili ste zabrinuti.
  • Koristite alkohol ili drogu.
  • Često iznenada osjetite paniku. Možda vam se čini da ne možete disati ili da vam srce lupa. Koliko god se pokušavali smiriti, ne možete se opustiti.
  • Doživljavate nasilje ili zlostavljanje.
  • Osjećate da život više nije vrijedan življenja i razmišljate o tome da si napravite nešto nažao ili osjećate da biste željeli samo zaspati i ne probuditi se.

Ako se tako osjećaš, važno je dobiti dodatnu podršku stručnjaka, čak i ako ti je teško o tome razgovarati ili podijeliti s nekim kako se osjećaš. Zatraži pomoć što prije kako bi bio/bila siguran/na.

 

Literatura: https://www.unicef.org/croatia/mentalna-dobrobit-briga-o-sebi

 

Na ovom popisu nalaze se kontakti organizacija, institucija i udruga kojima se možeš obratiti za podršku i pomoć. 

Online platforma s korisnim i provjerenim psihoedukativnim sadržajima i savjetima za suočavanje s različitim svakodnevnim teškoćama.
WEB
Zajedničkim snagama, stručnom podrškom i kvalitetnim informacijama preveniramo i ulažemo u mentalno zdravlje dostupno na “klik”.
WEB
Platforma kojoj je cilj otvaranje virtualnog prostora za mlade (ali i za ostale generacije) – prostora unutar kojega mogu detektirati i definirati vlastite probleme, identificirati se s drugima i njihovim poteškoćama i pukotinama kao i otvoriti mogućnost za lijepljenje i zacjeljenje.  
WEB
https://pukotine.hr/

Adresa područne službe:
Dr. Filipa Potrebice 2, Požega

Radno vrijeme:
Od 7,00 do 15,00 h i jedan dan u tjednu poslijepodne

Telefoni:
034 276 162

E-mail:
oc-pozega@obiteljski.hr

Briga o sebi nije luksuz, već nužnost. Kao mlada osoba, suočavaš se s brojnim pritiscima, ali usvajanje ovih savjeta može ti pomoći da razviješ zdrave navike koje će podržati tvoju mentalnu dobrobit sada i u budućnosti. Najvažnije je da se prisjetiš da tvoje mentalno zdravlje treba biti prioritet.

Skip to content