Mystery country
Mentalna dobrobit – briga o sebi
Mentalna dobrobit postala je sve važnija tema, osobito među mladima koji se suočavaju s mnogobrojnim izazovima modernog života – od pritisaka u školi, preko društvenih mreža, do odnosa s prijateljima i obitelji. Briga o sebi, ključan je korak u održavanju mentalnog zdravlja.
Evo nekoliko savjeta za mlade koji žele unaprijediti svoju mentalnu dobrobit:
1. Postavljanje granica
Naučiti reći “ne” ponekad je nužno za zaštitu svog mentalnog prostora. Važno je postaviti granice s drugima – bilo da je riječ o prijateljima, obitelji ili obvezama. Ne moraš uvijek biti dostupan ili zadovoljavati tuđa očekivanja.
2. Odmor i spavanje
Nedostatak sna značajno utječe na mentalno zdravlje. Osiguraj si dovoljno odmora, što uključuje redovit i kvalitetan san. Pokušaj razviti rutinu spavanja – odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme svakog dana pomoći će tvom tijelu da se oporavi.
3. Zdrava prehrana
Hrana je gorivo za mozak. Uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, proteinima i zdravim mastima može poboljšati tvoju koncentraciju i energiju, te pomoći u smanjenju stresa. Izbjegavaj prekomjeran unos šećera i prerađenih namirnica jer mogu utjecati na raspoloženje.
4. Tjelesna aktivnost
Redovito vježbanje, čak i u obliku lagane šetnje, ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje. Fizička aktivnost pomaže u oslobađanju endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje.
5. Vježbanje mindfulnessa i meditacije
Mindfulness pomaže u smanjenju stresa tako što te uči da živiš u sadašnjem trenutku. Meditacija i tehnike dubokog disanja mogu pomoći da se oslobodiš tjeskobe i da se bolje nosiš s izazovima. Postoje mnoge aplikacije koje nude vođene meditacije, što može biti dobar početak.
6. Povezivanje s drugima
Nije uvijek lako kada se sami pokušavamo nositi sa stresom, zabrinutošću ili tugom. Razgovaraj s prijateljem, roditeljem, učiteljem ili odraslom osobom od povjerenja o tome kako se osjećate i oni će vam možda moći pomoći. Ponekad je dovoljan samo kratki razgovor kako bi se čovjek osjećao bolje.
Ako se osjećate preplavljeno teškim mislima i osjećajima i razmišljate o samoozljeđivanju, obratite se stručnjaku koji će vam pružiti podršku.
Ponekad se možemo osjećati beznadno i razmišljati o tome da se povrijedimo, ili mislimo da život više nije vrijedan življenja. To nije neuobičajeno i nema razloga za stid. Zapamtite: ako se tako osjećate, bitno je razgovarati s osobom od povjerenja ili stručnjakom koji vam može pružiti potrebnu podršku.
7. Ograniči vrijeme na društvenim mrežama
Društvene mreže mogu uzrokovati osjećaj uspoređivanja i nedovoljnosti. Postavi vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža kako bi smanjio stres i tjeskobu koje one mogu izazvati.
8. Postavljanje realnih ciljeva
Postavljanje ciljeva može ti pomoći da osjećaš kontrolu nad svojim životom, ali je važno da ti ciljevi budu realni i dostižni. Kada postigneš male ciljeve, osjećat ćeš se uspješno i motivirano za dalje.
9. Ljubaznost prema samima sebi je važna
Kako god da se trenutačno osjećaš, to je u redu. Kada sami sebi stavljamo pritisak da trebamo uvijek „biti sretni“, „biti pozitivni“ ili „biti produktivni“, to može dovesti do toga da se osjećamo loše. Umjesto toga, ako primijetiš da nisi najbolje, pokušaj si reći: „Osjećam zabrinutost i strah, ali to ne znači da se ne snalazim u tome.“, „Trenutno mi je teško, u redu je biti uzrujan.“, „Osjećam se_________, i to je u redu.“, ili sam/a smisli nešto što ti odgovara.
10. Prakticiranje zahvalnosti
Uzimanje vremena za razmišljanje o stvarima na kojima si zahvalan može ti pomoći da promijeniš perspektivu. Pisanje dnevnika zahvalnosti može pomoći u smanjenju negativnih misli i poboljšanju općeg zadovoljstva životom.
11. Razvijanje hobija
Posvećivanje vremena stvarima u kojima uživaš, bilo da se radi o čitanju, crtanju, glazbi ili nekoj sportskoj aktivnosti, može biti odličan način za opuštanje i ispunjavanje svog vremena na pozitivan način.
12. Upravljanje stresom
Razvijanje vještina upravljanja stresom ključ je očuvanja mentalnog zdravlja. Tehnike kao što su disanje, istezanje, pa čak i razgovor s prijateljem mogu pomoći u smanjenju stresa i napetosti u svakodnevnom životu.
13. Traženje pomoći
Ako osjetiš da se suočavaš s previše stresa ili neugodnih emocija, nije sramota potražiti stručnu pomoć. Razgovor sa školskim psihologom ili pedagogom može ti pomoći da se nosiš s teškim emocijama i izazovima.
Neki znakovi upozorenja koji pokazuju da ćete možda trebati potražiti pomoć uključuju:
- Ne možete spavati noću ili zaspite, ali se često budite.
- Osjećate smanjenje razine energije i/ili motivacije.
- Vaš način prehrane se promijenio: ili ste izgubili apetit ili se ne možete zaustaviti u prejedanju.
- Stalno se osjećate nervozno, pod stresom ili ste zabrinuti.
- Koristite alkohol ili drogu.
- Često iznenada osjetite paniku. Možda vam se čini da ne možete disati ili da vam srce lupa. Koliko god se pokušavali smiriti, ne možete se opustiti.
- Doživljavate nasilje ili zlostavljanje.
- Osjećate da život više nije vrijedan življenja i razmišljate o tome da si napravite nešto nažao ili osjećate da biste željeli samo zaspati i ne probuditi se.
Ako se tako osjećaš, važno je dobiti dodatnu podršku stručnjaka, čak i ako ti je teško o tome razgovarati ili podijeliti s nekim kako se osjećaš. Zatraži pomoć što prije kako bi bio/bila siguran/na.
Literatura: https://www.unicef.org/croatia/mentalna-dobrobit-briga-o-sebi
Na ovom popisu nalaze se kontakti organizacija, institucija i udruga kojima se možeš obratiti za podršku i pomoć.
Adresa područne službe:
Dr. Filipa Potrebice 2, Požega
Radno vrijeme:
Od 7,00 do 15,00 h i jedan dan u tjednu poslijepodne
Telefoni:
034 276 162
E-mail:
oc-pozega@obiteljski.hr
Briga o sebi nije luksuz, već nužnost. Kao mlada osoba, suočavaš se s brojnim pritiscima, ali usvajanje ovih savjeta može ti pomoći da razviješ zdrave navike koje će podržati tvoju mentalnu dobrobit sada i u budućnosti. Najvažnije je da se prisjetiš da tvoje mentalno zdravlje treba biti prioritet.
Disleksija: Vodič za roditelje osnovnoškolaca
Disleksija je neurološki poremećaj koji otežava prepoznavanje slova, riječi i brojeva te njihovo povezivanje sa zvukovima. Djeca s disleksijom mogu imati poteškoće s čitanjem naglas, sporije prepoznaju riječi i često griješe u pravopisu. Zbog toga, ova djeca mogu postati frustrirana i gubiti motivaciju u školi, no uz odgovarajuću podršku, mogu postići izvrsne rezultate.
RANI “SIGNALI” MOGUĆEG RAZVOJA DISLEKSIJE – PREDŠKOLSKA DJECA
SIMPTOMI DISLEKSIJE KOD ŠKOLSKE DJECE
-
Disleksija se može manifestirati kroz različite simptome, a često postaje vidljiva u ranoj osnovnoškolskoj dobi. Evo nekoliko znakova na koje biste trebali obratiti pažnju:
- Problemi s učenjem slova i zvukova: Dijete ima poteškoća s učenjem abecede ili s povezivanjem slova i njihovih zvukova.
- Poteškoće u pisanju: Riječi su često pogrešno napisane, slova su zamijenjena ili okrenuta (primjerice, “b” i “d”) ili izostavljena.
- Sporo i nevoljko čitanje: Dijete čita sporije od svojih vršnjaka, izbjegava čitanje naglas ili ima poteškoća s izgovaranjem nepoznatih riječi.
- Teškoće u praćenju uputa: Dijete može imati problema s pamćenjem više koraka u zadacima ili s razumijevanjem složenijih uputa.
- Nisko samopouzdanje: Djeca s disleksijom često pokazuju znakove niskog samopouzdanja zbog stalnih borbi u učenju, što može dovesti do izbjegavanja školskih obaveza
Kako pomoći djetetu s disleksijom?
Ako primijetite simptome disleksije kod svog djeteta, važno je zatražiti pomoć stručnjaka. Defektolozi, logopedi i psiholozi mogu provesti procjenu i osmisliti odgovarajuće metode rada. Evo nekoliko načina kako možete pomoći djetetu:
-
Prilagođene metode učenja: Djeca s disleksijom često trebaju individualizirane programe koji im pomažu u učenju čitanja i pisanja, poput fonetskih metoda koje pomažu u povezivanju glasova i slova.
-
Upotreba tehnologije: Postoji mnogo digitalnih alata koji olakšavaju učenje djeci s disleksijom, poput softvera za prepoznavanje govora i slušanje audioknjiga.
-
Suradnja sa školom: Ključno je da roditelji surađuju s učiteljima i stručnim suradnicima u školi kako bi se djetetu omogućile prilagodbe, poput dodatnog vremena za pisanje ili korištenja vizualnih materijala umjesto isključivo pisanih.
-
Čitanje kod kuće: Potaknite dijete na čitanje, ali na zabavan i opušten način. Odaberite knjige koje su prilagođene njegovoj razini i interesima.
-
Ohrabrivanje i pohvale: Djeca s disleksijom često se suočavaju s frustracijama. Važno je pohvaliti ih za trud i napredak, umjesto da se fokusirate samo na rezultate.
Savjeti za roditelje
-
Budite strpljivi: Djeci s disleksijom potrebno je više vremena za usvajanje novih vještina, ali uz stalnu podršku mogu napredovati. Ne uspoređujte svoje dijete s drugima i dopustite mu da uči svojim tempom.
-
Ojačajte druge vještine: Potičite dijete da se bavi aktivnostima u kojima može uspjeti i steći samopouzdanje, poput sporta, umjetnosti ili glazbe.
-
Razgovarajte s djetetom o disleksiji: Objasnite djetetu što je disleksija na način koji može razumjeti. Pokažite mu da postoje mnogi uspješni ljudi s disleksijom i potaknite ga da vjeruje u svoje sposobnosti.