RASPORED RAZGOVORA ZA POMOĆNIKE/CE U NASTAVI U SKLOPU PROJEKTA „Obrazujmo se zajedno VIII” šk. god. 2024./2025.

3. rujna 2024. (utorak) Mala županijska vijećnica, Županijska 7, Požega:

 

08,00 sati:

OŠ Stjepana Radića Čaglin

OŠ  Z. Turkovića Kutjevo     

OŠ fra K. Adžića Pleternica

 

9,30 sati:

OŠ „I.G. Kovačić“ Velika    

OŠ „V. Nazor“ Trenkovo      
OŠ V. Korajca Kaptol     

 

10,30 sati:      

OŠ D. Lermana Brestovac    

OŠ „Mladost“ Jakšić

No Results Found

The page you requested could not be found. Try refining your search, or use the navigation above to locate the post.

Priprema djeteta za školu

Priprema djeteta za školu

 

Priprema djeteta za polazak u školu jedan je od ključnih trenutaka u djetetovom razvoju. Ovo je značajna prekretnica, jer ulazak u školu označava početak novog poglavlja u životu, donoseći sa sobom brojne izazove, ali i prilike za rast i učenje. Priprema djeteta za školu ne odnosi se samo na nabavku školskog pribora, već i na emocionalnu, socijalnu i kognitivnu pripremu. Ovaj proces može značajno uticati na djetetov osjećaj sigurnosti i samopouzdanja, te na njegovo kasnije iskustvo u školi. Priprema počinje mnogo prije samog polaska, a roditelji igraju ključnu ulogu u osiguravanju da dijete bude spremno, samopouzdano i uzbuđeno zbog ove nove faze u svom životu. Evo nekoliko savjeta kako to najbolje učiniti:

1. Potičite samostalnost djeteta

Do polaska u školu dijete bi trebalo biti u stanju samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe poput jedenja obroka, obavljanja nužde, odijevanja i obuvanja (vezivanje vezica). Također, važno je da stekne naviku pitati za pojašnjenje kad nešto ne razumije i tražiti pomoć kad ima problem koji ne uspijeva samo riješiti.

2. Razvijajte socijalne vještine djeteta

Privikavati dijete na socijalne interakcije i komunikaciju s drugom djecom i odraslima od velikog je značaja za njegovu prilagodbu školi. U slučaju da je dijete prethodno pohađalo vrtić, dobar dio ovih vještina je vjerojatno već usvojilo, no dodatno će koristiti igranje s vršnjacima u kući ili vani (posebno ako se radi o djeci s kojima će ići u isti razred) i učenje djeteta kako uspostaviti prvi kontakt s drugom osobom (pozdravljanje i upoznavanje) te komunicirati (slušati sugovornika, ne upadati u riječ, postavljati pitanja). Spremnost na dijeljenje (npr. posudba igračaka) i strpljivost u čekanju da dođe na red za nešto uvelike će olakšati sklapanje prijateljstava s drugom djecom.

3. Emocionalna podrška

Razgovarajte o emocijama, pomažite djetetu da prepozna i izrazi svoje emocije. Razgovarajte o strahovima i očekivanjima u vezi sa školom. Redovno hvalite djetetov trud i napredak, kako bi steklo samopouzdanje i osjećaj sigurnosti.

4. Stvorite preduvjete za usvajanje čitanja, pisanja i brojenja

Nije nužno da dijete nauči čitati, pisati ili brojati prije prvog dana škole no svakako je poželjno da ima dobru osnovu za to. Redovito čitanje slikovnica i knjiga kao i zajedničko smišljanje priča omogućava djetetu razvoj vještine slušanja i potiče maštu, a ujedno i obogaćuje njegov rječnik te ga čini zainteresiranijim za ovladavanjem vještine čitanja.

Nizanje perlica, izrezivanje papira škaricama, slaganje kockica, crtanje i bojanje su aktivnosti koje potiču finu motoriku ruke i šake kao i koordinaciju očiju i ruku što je iznimno važno za usvajanje pisanja.

Poželjno je dijete naučiti brojeve do 10 kroz igru npr. tražiti ga da prepozna broj negdje prisutan u njegovom vidokrugu, pjevajući pjesme brojalice i sl.

5. Vježbajte koncentraciju

S obzirom da školski sat traje 45 minuta, a prosječan predškolac može usmjeriti pažnju na istu aktivnost 10 do 15 minuta vježbom je poželjno i moguće to vrijeme produljiti.
Tome će doprinijeti aktivnosti poput: bojanja bojanki, slaganja slagalica (puzzle), precrtavanja predložaka, pronalaženja razlika na sličnim slikama ili skrivenih likova na crtežu, igre memory, pogađanja zagonetki, razvrstavanja objekata po nekim kriterijima (kockica po veličini, kuglica po boji i sl.), dopunjavanja riječi ili dovršavanja rečenica.

Korisno je djetetu dati zadatke poput postavljanja stola ili ga zamoliti da nas na nešto podsjeti u određenom trenutku kao i poticati ga da pažljivo promatra neki događaj pa ga pitati što je uočio/zapamtio. Davanje jednostavnih uputa kako bi dijete nešto samo obavilo također doprinosi jačanju koncentracije.

6. Razgovarajte o školi

Pričajte djetetu o tome što ga sve očekuje u školi. Potičite ga da vas pita sve što ga zanima i odgovorite mu što iskrenije i jednostavnije. Istaknite pozitivne strane, poput novih prijatelja, zanimljivih aktivnosti i učenja novih stvari. Budite entuzijastični čak i ako intimno osjećate zabrinutost i strah kako će se snaći u novim okolnostima.

Svakako posjetite školu prije početka nastave da je dijete vidi iznutra, a ako to nije moguće onda ga barem povedite do školske zgrade (pješke ili automobilom) putem kojim ćete uobičajeno i ići u školu.

Jutarnja rutina za lakšu prilagodbu polaska u školu
Djeca imaju drukčiji pojam o vremenu od odraslih, a nerijetko njihova spontanost i zaigranost ili, pak, pospanost, može dovesti da ujutro imaju drukčije prioritete od vaših što može omesti pravodobno stizanje u školu, ali i podizanje tenzija među ukućanima. Stoga je preporučljivo unaprijed dogovoriti raspored aktivnosti odnosno određena pravila kojih će se svi pridržavati ujutro nakon ustajanja.

Večer prije poželjno je:
– Ukoliko se dijete svaki dan kupa to obaviti prije odlaska na spavanje
– Spremiti školsku torbu (imati na vidljivom mjestu u kući raspored sati po danima) i pripremiti odjeću i obuću za sutra (imajući na umu vremensku prognozu)
– Provjeriti događa li se u školi sutradan nešto posebno što zahtijeva da dijete ponese sa sobom i neku dodatnu opremu ili stvari
– Ukoliko dijete ima običaj nositi u školu nešto za jesti, dogovoriti s djetetom što će to biti za sljedeći dan i sve nekvarljivo (energetske pločice, grickalice, keksi…) staviti u školsku torbu, a voće, sendviče i sl. dodati ujutro prije odlaska iz kuće
– Otići spavati na vrijeme (i svaku večer u približno isto vrijeme) kako bi se dijete odmorilo i naspavalo do jutarnjeg buđenja (ovu je praksu dobro započeti i nekoliko dana ili čak tjedana prije početka škole).

Sve od prethodno navedenoga što vrijedi za djecu, može se primijeniti i na roditelje. Što možete prirediti i napraviti večer prije ne ostavljajte za ujutro.

Ujutro se preporučuje da:
– Djeca samostalno obave sve ono što mogu s obzirom na svoju dob (jutarnja higijena, oblačenje, doručak) dok vi to isto obavljate za sebe
– Dajte im jasne upute što od njih očekujete i pohvalite ih kad surađuju (ako je potrebno, strpljivo više puta ponovite svoje zahtjeve isto jutro ili nekoliko dana zaredom dok im to ne postane rutina)
– Djeca izbjegavaju gledanje televizije i upotrebu računala, laptopa, tableta ili mobitela (Jutro – vrijeme bez ekrana!)
– Potičete dobro raspoloženje i pribjegavate humoru čak i ako niste jutarnji tip kako bi dan svima dobro započeo.

 

     

    Prvi tjedni u školi

    • Dijete dovodite u školu barem 10-15 minuta ranije, a ne u zadnji čas i dolazite po njega u dogovoreno vrijeme, jer mu vaše kašnjenje može stvoriti dodatnu napetost
    • Strpljivo saslušajte sve što vam dijete ima za ispričati čak i ako brblja bez kraja i konca te mu postavljajte pitanja o onome što vas zanima vezano uz njegov boravak u školi (no ne pretjerujte da se ne osjeti izbombardirano; dva-tri općenita pitanja bit će sasvim dovoljna)
    • Pratite kako se njegove dosadašnje prehrambene navike uklapaju u novi dnevni ritam i treba li ih mijenjati
    • Ne očekujte velika postignuća i da će sve odmah ići glatko s usvajanjem gradiva, pisanjem domaćeg rada i slično; važnije je da se dijete dobro osjeća u školi i da s veseljem ide u nju
    • Ne zabrinjavajte se ako dijete nije odmah pronašlo najboljeg prijatelja; normalno je da se dijete druži s različitom djecom ili da provodi neko vrijeme i u samostalnoj igri; s vremenom će se iskristalizirati najbolji prijatelji
    • Slobodno vrijeme planirajte prema djetetovim potrebama i razini energije – ukoliko vidite da mu treba odmor nakon škole dopustite mu da predahne i samostalno se igra; ne forsirajte druženja s drugom djecom ili aktivnosti koje bi ga mogle dodatno iscrpiti

    Izvor: https://budidobro.com/6-ideja-kako-pripremiti-dijete-za-polazak-u-skolu/

    Mentalno zdravlje djece

    Mentalno zdravlje djece

    Mentalno zdravlje

    Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“ (Svjetska zdravstvena organizacija, 2004). 

    Mentalno zdravlje djece je ključni aspekt njihovog ukupnog blagostanja, koji obuhvaća emocionalno, psihološko i socijalno funkcioniranje. Održavanje dobrog mentalnog zdravlja kod djece pomaže im da se suoče s izazovima, grade zdrave odnose i razvijaju pozitivan odnos prema sebi i svijetu oko sebe.

    Zašto je mentalno zdravlje djece važno?

    • Utječe na razvoj: Mentalno zdravlje igra ključnu ulogu u razvoju dječjih vještina, ponašanja i samopouzdanja.
    • Povezano s uspjehom u školi i životu: Djeca s dobrim mentalnim zdravljem imaju veću vjerojatnost da će postići akademski uspjeh i razviti socijalne vještine.
    • Prevencija problema u odrasloj dobi: Pozitivne navike mentalnog zdravlja u djetinjstvu smanjuju rizik od mentalnih bolesti i problema u odrasloj dobi.

    Znakovi poteškoća kod djece

    • Povlačenje iz socijalnih aktivnosti i igre.
    • Stalna tuga, tjeskoba ili razdražljivost.
    • Problemi s koncentracijom ili uspjehom u školi.
    • Promjene u apetitu, snu ili ponašanju.
    • Gubljenje interesa za stvari koje su nekada bile zabavne ili zanimljive
    • Izražavanje osjećaja bezvrijednosti ili krivnje.
    • Govor o samoozljeđivanju ili samoubojstvu..

    Kako podržati mentalno zdravlje djece?

    1. Otvorena komunikacija:

    • Redovito razgovarajte s djecom o njihovim osjećajima, mislima i iskustvima. Stvorite okruženje u kojem se osjećaju sigurno izraziti svoje emocije.

    2. Pružanje podrške:

    • Pokažite da ste tu za svoju djecu, bez obzira na sve. Pružite im emocionalnu podršku, pohvale i ohrabrenje.

    3. Učite ih zdravim načinima nošenja sa stresom:

    • Naučite djecu tehnikama opuštanja, poput dubokog disanja, meditacije ili vježbanja. Potičite ih da se bave aktivnostima koje ih opuštaju i čine sretnima.

    4. Osigurajte rutinu i strukturu:

    • Djeca se osjećaju sigurnije kada imaju predvidivu rutinu. Rutina pomaže u smanjenju stresa i povećava osjećaj kontrole.

    5. Potaknite tjelesnu aktivnost:

    • Redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na mentalno zdravlje djece. Pomaže u smanjenju stresa i poboljšava raspoloženje.

    6. Pazite na ravnotežu:

    • Osigurajte ravnotežu između školskih obaveza, slobodnog vremena i vremena za obitelj. Potičite djecu da pronađu hobi koji ih ispunjava.

    7. Budite uzor:

    • Djeca uče promatrajući odrasle. Pokažite im kako zdravo upravljati stresom i emocijama.

    8. Potražite pomoć kada je potrebno:

    • Ako primijetite znakove mentalnih poteškoća kod svog djeteta, ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć. Rana intervencija može spriječiti ozbiljnije probleme u budućnosti.

    Kada potražiti stručnu pomoć?

    Ako primijetite ozbiljne promjene u ponašanju, raspoloženju ili razmišljanju svog djeteta koje traju duže vrijeme, razgovarajte s pedijatrom, školskim psihologom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Rana podrška i intervencija mogu značajno poboljšati ishode i osigurati zdrav psihološki razvoj djeteta.

    Skip to content